Hormoni u tijelu i imunološki sustav

Hormoni u tijelu i imunološki sustav
Hormoni u tijelu su proizvod žlijezda koje su iste kod žena i muškaraca (osim specifičnih spolnih žlijezda). Žlijezde određuju nastavak vrste, razmjenu materije u organizmu, funkcije tijela, te utječu na našu psihu.

Hormoni u tijelu utječu na cjelokupni organizam, oni su glasnici endokrinog sustava, koji zajedno sa živčanim i imunološkim, garantiraju njegovo funkcioniranje. Ova tri sustava su u međusobnoj vezi. Poznato je, na primjer, da uzbuđenje izaziva proizvodnju adrenalina, hormona koji uzrokuje klasično lupanje srca, a nastaje u nadbubrežnim žlijezdama. Nedavno je utvrđeno da i učinkovitost imunološkog sustava ovisi od utjecaja kako živčanog, tako i endokrinog sustava.

Poznato je, naime, da kortizon djeluje na imunološku sposobnost, pa se koristi kao lijek protiv odbacivanja presađenih organa, te da hormon rasta stimulativno djeluje na obrambenu moć. Endokrinologija, znanost koja proučava ove materije i njihovo djelovanje na organizam, bavi se godinama “klasičnim” hormonima, ali otkriva i nove čiji rad još nije sasvim razjašnjen.

Hormoni u tijelu – prvi slučaj

Ona je uvijek bila ugodna osoba i svi su je voljeli. Ali u posljednje vrijeme kao da se njen karakter promijenio: često je živčana, neprestano se svađa s mužem, djecom i kolegama na poslu. Liječnik ju je uvjeravao da je sve zbog stresa ali, njene teškoće nisu prestale. Naprotiv, sve joj se češće događalo da plače bez ikakvog razloga.

Ubrzo je počela osjećati i fizičke tegobe: drhtanje, gubitak na težini usprkos povećanom apetitu, osjećaj teškog umora. Tada je liječnik posumnjao na probleme sa štitnjačom i savjetovao pregled kod endokrinologa. Dijagnosticirao je bolest za koju je karakteristična pojačana proizvodnja hormona štitnjače.

Hormoni u tijelu – drugi slučaj

Dvanaestogodišnji Stjepan, živahan dječak bez ikakvih problema, odjednom počinje neprestano piti, najviše vodu, i žali se da su mu usta stalno suha. Počinje gubiti na težini, umoran je toliko da se čak ne može ni igrati s prijateljima. Zatim se pojavljuju grčevi i bolovi u rukama i nogama. Majka ne zna kako objasniti te poremećaje, ali liječnik ne sumnja: riječ je o dijabetesu, što je potvrdila i jednostavna laboratorijska pretraga koja otkriva povećanu količinu šećera u krvi.

Dva su opisana slučaja potpuno različita, ali im je uzrok isti: poremećaj u endokrinom sustavu, odnosno žlijezdama koje u organizmu proizvode hormone. U prvom je slučaju riječ o povećanoj proizvodnji hormona štitnjače, a u drugom slučaju – manjak hormona koje proizvodi gušterača, inzulina, koji prerađuje šećer.

Hormoni u tijelu stimuliraju rad organizma

U organizmu ima oko sto hormona: neki su odavno poznati, a neki su otkriveni tek posljednjih godina. Sama riječ “hormon” postoji od 1905. godine, kada je tako nazvana tvar koja potiče određene funkcije ljudskog tijela. Danas termin hormon označava tvar koju proizvode posebne žlijezde, a oslobađa se u krvi i djeluje na rad određenih stanica.

Operativni centar djelovanja mnogih hormona je u mozgu gdje se nalaze dvije važne žlijezde: hipotalamus, koji je pravi direktor sustava i predstavlja, između ostalog, vezu između živčanog i endokrinog sustava. O njemu ovisi druga žlijezda – hipofiza. U hipotalamusu se proizvodi nekoliko hormona koji djeluju na hipofizu, a ona, pak, proizvodi druge hormone koji djeluju na periferne organe.

Hormoni u tijelu – hipofiza

Evo hormona hipofize:

– Hormon rasta ili GH: potiče proces rasta organizma, a prema posljednjim otkrićima izgleda da usporava i starenje.

– Prolaktin: potiče rad štitnjače, odnosno tiroidne žlijezde. I tiroidni hormoni u tijelu su važni za rast i metabolizam organizma.

– ACTH: djeluje na nadbubrežnu koru i ulazi u sustav kortizola, aldosterona, koji određuju odnos vode i soli u organizmu, i tzv. hormon stresa (adrenalin i noradrenalin).

– FSH: određuje kod žena sazrijevanje folikula u jajnicima, a kod muškaraca sazrijevanje spermatozoida.

– LH: pospješuje kod žena proizvodnju estrogena u jajnicima, a kod muškaraca proizvodnju testosterona u testisima.

Hipofiza proizvodi i oksitocin, ili hormon poroda, koji potiče kontrakcije maternice, i vazopresin koji određuje količinu tekućine u organizmu i koncentraciju natrija i kalija. Manjak vazopresina uzrokuje veliki gubitak tekućine.

Konačno, hipofiza stvara MSH, koji kontrolira količinu melanina u koži (tvar koja određuje preplanulost kože kod sunčanja), a važna je i kod prilagođavanja organizma na ritam sna i budnosti. Ponekad je taj ritam promijenjen kod osoba koje mnogo putuju.

Hormoni u tijelu – uzroci raznih bolesti

Svi ti hormoni u tijelu djeluju samo ako je njihova koncentracija u krvi ni veća ni manja od potrebne u određenom trenutku: manjak ili višak hormona može uzrokovati različite bolesti, ponekad veoma teške.

Na primjer, pojačani ili oslabljeni rad štitnjače (tiroide) – manjak hormona štitnjače povezan je ponekad s manjkom joda u prehrani. Najizrazitiji oblik slabog rada štitnjače zbog manjka joda predstavlja guša, u prošlosti veoma raširena među stanovnicima alpskih predjela:

Riječ je o povećanoj štitnoj žlijezdi zbog očajničkog i uzaludnog nastojanja da proizvede hormone. Manjak hormona štitnjače kod djece izaziva promjene u rastu, a ako je veoma izražen uzrokuje mentalne poremećaje (kretenizam).

Hormoni u tijelu – pojave hipotiroidizma

Danas su češće pojave blagog hipotiroidizma, posebno kod odraslih osoba. Evo kako ga prepoznati:

– Uglavnom pogađa žene nakon četrdesete.

– Prvi simptomi su težak umor, popraćen povećanom osjetljivošću na hladnoću. Uz to se pojavljuje izrazita krhkost kostiju i kose i mlitavost kože. Ponekad se javljaju srčani poremećaji i anemija.

– Može se otkriti mjerenjem količine hormona štitnjače u krvi, a ako su smanjeni, može ih se uzimati putem lijekova.

Hormoni u tijelu – kako izbjeći povećanu ili smanjenu proizvodnju hormona

Tu i igru ulaze određeni mehanizmi koji se nazivaju “feed-back”, a mogu imati negativno ili pozitivno djelovanje. U prvom slučaju, povećana količina hormona blokira i koči proizvodnju tog istog hormona.

Na primjer, kada je količina kalcija u krvi povećana, smanjuje se količina hormona paratiroide (proizvod paratiroidnih žlijezda koje se nalaze blizu štitnjače), a čija je zadaća upravo dovođenje kalcija u kosti. Odgovarajuća količina kalcija u krvi neophodna je za mnoge funkcije stanica, a posebno djeluje na kontrakciju mišića.

Suviše kalcija može izazvati grčeve u mišićima, ali i djelovati na rad srca, jer i srce je mišić. Pozitivan feed-back događa se kad se proizvodnja hormona stimulira tim istim hormonom. Na primjer, u slučaju estrogena: kako se približava trenutak ovulacije, prisustvo osnovne količine estrogena stimulira hipofizu na proizvodnju estrogena u jajnicima – kako bi došlo do ovulacije neophodan je povećan broj estrogena u krvi.

Hormoni u tijelu – obrana organizma

Do sada smo govorili o sedam žlijezda (hipotalamus, hipofiza, nadbubrežna žlijezda, testisi, jajnici, štitnjača, paratiroidna žlijezda) koje proizvode hormone. Tu su još dvije žlijezde koje su, iako ne funkcioniraju na isti način, od bitne važnosti za organizam – riječ je o gušterači i prsnoj žlijezdi.

Gušterača ili pankreas osim što izlučuje probavne sokove, proizvodi i dva hormona neophodna za regulaciju šećera u organizmu: inzulin i glukagon.

Inzulin onemogućuje stanicama korištenje šećera. Ako nedostaje ili je prisutan u manjim količinama od potrebne, javlja se oblik dijabetesa, vjerojatno najučestalije bolesti uzrokovane nedostatkom hormona. Povećana koncentracija šećera u krvi (drugim riječima povećana glikemija) s vremenom uzrokuje niz problema: krvožilnih, neuroloških i s vidom.

Liječenje ove bolesti, poput hipotiroidizma, temelji se na uzimanju hormona koji nedostaje, tj. inzulina, ubrizgavanjem u potkožje. Glukagon, pak, povisuje nivo šećera u krvi kada je on nizak.

Hormoni u tijelu – timus

Prsna žlijezda ili timus dugo je bila obavijena tajanstvenim velom, jer joj funkcije nisu bile točno poznate. Nalazi se u grudnom košu i veoma je razvijena kod djece, a kod odraslih dolazi do procesa slabljenja i smanjivanja.

U prsnoj žlijezdi sazrijevaju posebne stanice imunološkog sustava, limfociti, ali tu se proizvode i hormoni u tijelu koji stimuliraju stanice i imunološki sustav. Primjer prsne žlijezde još jednom pokazuje koliko su povezani endokrinološki i imunološki sustavi.

Hormoni u tijelu – novi lijekovi

Posljednjih godina farmakološka istraživanja na području endokrinologije dala su čitav niz hormonskih lijekova:

Dijabetes: Liječi se inzulinom, danas se ovaj lijek proizvodi pomoću tehnika genetskog inženjeringa, a ne samo iz gušterače životinja.

Osteoporoza: Liječi se kalcitoninom koji pospješuje odlaganje kalcija u kostima. I ovaj se hormon dobiva umjetno, odnosno kemijskim putem.

Menopauza: Svi se poremećaji (valunzi, depresija, osteoporoza) već liječe estrogenima.

Oslabljeni rad štitnjače (hipotiroidizam): Koriste se hormoni štitnjače.

Izostanak ovulacije: Taj se problem rješava pomoću gonadotropina, koji liječi i određene vrste tumora, poput tumora prostate.

Kožne (dermatološke) bolesti: Ali i alergijske, reumatske i neurološke liječe se kortizonima, čije je antiinflamatorno i imunodepresivno djelovanje učinkovito kod tumora.

Kontracepcija: Estrogen i progestinin pilulama sprječavaju ovulaciju, odnosno oplodnju.

Hormoni u tijelu – hormon libida

Možda je poznatiji kao muški hormon, a neki ga definiraju kao HORMON LIBIDA – testosteron, kao uostalom i drugi hormoni u tijelu, igra važnu ulogu u želji, seksualnoj aktivnosti i jačini orgazma.

Testosteron i estrogen, koji je definiran kao ženski hormon, prisutni su i kod muškaraca i kod žena, iako u raznim količinama. Kod žena testosteron proizvodi nadbubrežna žlijezda i jajnici, a kod muškaraca estrogene proizvode testisi.

Hormoni u tijelu – progesteron umiruje

Neke žene su u danima koji prethode menstrualnom ciklusu neraspoložene, umorne i razdražljive. Stručnjaci kažu da je to zbog smanjenja progesterona (koji pada neposredno prije početka ciklusa), a u prilog ovoj tvrdnji idu i rezultati istraživanja koji pokazuju da progesteron djeluje isto toliko umirujuće kao i svaki drugi sedativ.

Žene u menopauzi često padaju u depresiju. Hormonski poremećaji koji se javljaju u toj životnoj dobi mogu izazvati ozbiljne krize kod žena koje su prije toga bile sklonije melankoliji. Postoji, također, i depresija koja se javlja neposredno prije poroda. I u tom slučaju došlo je do poremećaja hormona. To obično brzo prolazi, ali ima i slučajeva u kojima je neophodna intervencija liječnika.

Hormoni u tijelu – i suze i ljubav

Žene zaplaču lakše od muškaraca, ne zato što su osjetljivije, nego zato što proizvode više PROLAKTINA od muškaraca i stoga što su “biokemijski” sklonije plaču. Prema američkim psihijatrima, ovaj hormon koji igra glavnu ulogu prigodom dojenja, stimulira i suzni aparat.

Postoje mnoga ponašanja koja su vezana uz utjecaj određenih hormona na mozak, prije svega spolnih. Znanstvenici su dokazali da su u vrijeme povećane količine estrogena u krvi (što se događa prije ovulacije) govorne sposobnosti žene veće, a povećana je i sposobnost izvođenja brzih i preciznih pokreta prstima.

Međutim, kada je nivo estrogena nizak (na početku menstrualnog ciklusa) žene su uspješnije u matematičkim operacijama i snalaze se s izuzetnom lakoćom (orijentiraju se), što je inače osobina muškaraca, ali zato gube verbalnu sposobnost.

Hormoni u tijelu – žene bolje pamte, muškarci su agresivniji

Za razliku od muškaraca, žene imaju veću moć pamćenja, zahvaljujući upravo ženskim hormonima. I bolje uče.

Muški hormoni u tijelu također utječu na ponašanje. Tako muški hormon testosteron, na primjer, poznat je kao hormon odgovoran za agresivnost.

Koncentracija ovog hormona u krvi udvostruči se kod igrača tenisa tijekom 24 sata prije važnog susreta, nakon čega nivo ostaje povišen kod pobjednika, a opada kod pobijeđenog. Najnovija istraživanja pokazala su da je “kriv” za nasilničko ponašanje ili za nastrano ponašanje, te uporabu alkohola i droga.

Majčinska ljubav, kako tvrde neki istraživači, ovisi o hormonu OKSITOCINU, koji se proizvodi u vrijeme poroda i pospješuje kontrakcije maternice. Upravo oksitocin budi majčinske osjećaje prema tek rođenom djetetu.

NAPOMENA: Ovaj tekst je isključivo informativnog karaktera. Za postavljanje bilo kakve dijagnoze, medicinski savjet ili liječenje obavezno se obratite svom liječniku.

Možda će vas zanimati i ovo: