Japanski ikigai – tajna za dug i sretan život

Japanski ikigai - tajna za dug i sretan život
Ljudi koji žive više od sto godina prestaju jesti kad im je želudac 80 posto pun.

Tajnu dugog i sretnog života otkriva doktor koji je živio 105 godina

Postoje područja u svijetu u kojima ljudi doista žive dugo. Takva se područja obično nazivaju ‘plavim zonama’. Njihovi stanovnici uspijevaju održati zdravlje i vitalnost u kasnim osamdesetima, devedesetima, pa čak i stotima. Znanstvenici godinama pokušavaju dokučiti u čemu je tajna: u genetici, hrani ili jednostavno u sasvim drukčijem pristupu životu? Pisac Dan Buettner, organizator mnogih ekspedicija kojima je cilj bio da utvrde gdje u svijetu ljudi žive najdulje i što pridonosi njihovoj dugovječnosti, posvetio se tome. Otkrio je četiri plave zone i opisao ih u svojoj knjizi: Barbaiga na Sardiniji, Okinava u Japanu, kalifornijska Loma Linda u SAD – u i poluotok Nicoya u Kostariki. U sedmogodišnjem istraživanju Buettner je zaključio da stogodišnjaci u svakoj od tih zona imaju specifične navike, prehranu i životne uvjete koji su pridonijeli dugom životu. Zajedničko im je što u malim ‘džepovima’ ljudi žive i tri puta dulje nego u ostalim dijelovima svijeta.

Ustanovljeno je da određeni odnos prema životu ima važnu ulogu u duljini života. U Japanu je poznat koncept ikigai, koji utjelovljuje sreću u životu, a u kojem se preklapaju četiri životne kvalitete – ono što čovjek voli, u čemu je dobar, što svijetu treba i za što možemo biti plaćeni. Ono, međutim, što je ključno jest da nije dovoljno samo znati što je naš ikigai, potrebno je tu životnu svrhu pretočiti u djelovanje.

Japanski ikigai bi mogli prevesti kao ‘autentičan život’. Ljudi moraju živjeti iskreno i naći što ih ispunjava – svoju svrhu. Dokaz da djeluje vidljiv je u japanskom selu Ogimi, na otoku Okinavi, gdje stanovnici žive nevjerojatno dugo. Tamo živi oko tri tisuće stanovnika koji su pronašli sreću u jednostavnim stvarima i tradicionalnim vrijednostima. Neki opisuju ikigai kao umijeće stalnog kretanja i vjeruju da je za sreću potrebno stalno raditi, i to aktivnosti koje ispunjavaju. Nije važno je li riječ o zemljoradnji, čitanju, učenju, kućanskim poslovima ili kuhanju, sve to ispunjava srećom i dat će osjećaj korisnosti. Uz to, dok se radi, nema se vremena za negativne misli i kopanje po prošlosti. Važno je ostati u kretanju i birati što više ‘pozitivnih’ aktivnosti koje će napuniti baterije. Danas popularan multitasking djeluje loše jer se tako gube fokus i koncentracija. Posvetite se jednoj aktivnosti koju obavljate pa ćete sve raditi bolje, a misli vam neće lutati.

Isključite mobitel, jer ne treba vam internet 24 sata na dan. Odvojite nekoliko sati za sebe i svoju obitelj. Mještani japanskog sela imaju jak osjećaj za druge ljude. Mnoge aktivnosti obavljaju zajedno, a bez imalo razmišljanja priskočit će u pomoć baš svakome.

Njihovo pravilo glasi: “Tretiraj svakoga kao brata, čak i ako ga nikad prije nisi vidio”. Smijeh, pjesma i ples važni su život stanovnika Ogimija koji nisu bogati. Jedan je stanar sela rekao: “Svako jutro si kažem; ovaj dan bit će ispunjen energijom i zdravljem. Živi ga potpuno.” Živite u trenutku, podsjećajte se da imate pravo biti sretni, budite dobri prema drugima i dopustite si pravo da uživate, čak i ako nemate sve o čemu ste sanjali. Ljudi moraju popuniti prazninu između krugova koji pokrivaju motivaciju, ispunjenost, koliko zarađuju i što čini njihov život ljepšim.

Odgovor u središtu predstavlja ključ sretnog i dugog života – bilo da netko čisti stanove, bilo da ih posjeduje, otkriva koncept. Jedan je Japanac životom dokazao da ovaj koncept djeluje. Dr. Shigeaki Hinohara, japanski je liječnik koji je poživio više od stotinu rođendana i nikad nije štedio riječi kad je trebalo dati savjet drugima kako da požive dugo i sretno. Dr. Shigeaki Hinohara postao je tako promicateljem dugovječnosti kao životnog izbora, a osnovao je zakladu putem koje se načela japanske medicine šire svijetom. Taj je liječnik, profesor emeritus na St. Luke sveučilištu, počasni predsjednik bolnice St. Luke iznjedrio nekoliko smjernica za dugovječan i sretan život. Samo nekoliko mjeseci prije smrti u 105. godini liječio je pacijente, vodio rokovnik s događajima pet godina unaprijed i radio po 18 sati na dan.

“Vjerovao je da je smisao života pridonositi, te je imao potrebu pomagati ljudima, buditi se rano ujutro kako bi učinio nešto lijepo za druge”.

Hinoharini savjeti za dobar i sretan život

  1. Energije ćete imati ako se osjećate dobro, a ne ako dobro jedete i dobro se naspavate. “Svi se sjećamo kako smo kao djeca kad bi nam bilo lijepo zaboravili i na jelo i na spavanje. Vjerujem da bismo mogli zadržati takav stav kao odrasli. Najbolje je ne zamarati tijelo s previše pravila kao što su vrijeme obroka i spavanje.”
  2. Svi koji su poživjeli dugo, bez obzira na nacionalnost, rasu ili spol, imaju jedno zajedničko: nisu pretili. “Za doručak popijem kavu, čašu mlijeka i nešto soka od naranče sa žlicom maslinova ulja u njemu. Ulje je zdravo za arterije i održava kožu zdravom. Za ručak pojedem mlijeko s nekoliko kolačića ili ništa ako sam zauzet. Nikad ne ogladnim jer se zaokupim poslom. Za večeru jedem povrće, malo ribe i riže i dva puta na tjedan malo krta mesa.”
  3. Ne slijedite slijepo ono što vam kaže liječnik. “Kad vam liječnik preporuči neku pretragu ili operaciju, pitajte ga bi li to preporučio svom supružniku ili djetetu. Suprotno uvriježenu vjerovanju liječnici ne mogu izliječiti svakoga. Zašto onda prolaziti nepotrebnu bol operacije? Mislim da glazba i terapija životinjama mogu pomoći više nego što liječnici zamišljaju.”
  4. Kako biste pobijedili bol, što više se zabavljajte. “Bol je tajanstvena i zabavljanje je najbolji način da je zaboravite. Ako dijete boli zub i počnete se igrati zajedno, odmah će zaboraviti na bol. U bolnicama moraju početi shvaćati da je jedna od bazičnih ljudskih potreba ona za zabavom. Zato u bolnici St. Luke postoje terapije sa životinjama, glazbom i umjetničke kreativne radionice.”
  5. Uvijek se uspinjite stubama i nosite svoje stvari sa sobom. “Uvijek hodam po dvije stube odjednom kako bi m ise mišići aktiivrali.”
  6. Pronađite uzore u svome životu. “Moj otac je bio pionir u poslu kojime se bavi i moj veliki uzor. U kasnijim godinama sam pronašao i druge životne uzore i uvijek bi se zapitao što bi oni napravili kad bi se našao u teškoj situaciji.”
  7. Ne ludujte za materijalnim stvarima. “Zapamtite da ako imate previše materijalnih stvari, morat ćete i više razmišljati o njima kako bi ih očuvali, a to donosi nove probleme. Ništa od onog što imate ne možete ponijeti sobom na ono drugo mjesto.”
  8. Znanost sama ne može izliječiti ili pomoći svim ljudima. “Znanost na svakog čovjeka gleda iz iste perspektive, no bolest je uvijek individualna. Svaki je čovjek unikat, a bolesti su povezane s njegovim srcem. Kako bismo si pomogli, potrebna nam je i duhovna pomoć, a ne samo medicinska.”
  9. Ništa nije ljepše nego dugo ostati na ovom svijetu. “Do 60 – te godine sam radio za svoje ciljeve i obitelj. U kasnijim godinama sam se želio doprinijeti društvu. Sa 65 godina sam počeo volontirati i uživam u svakoj minuti svoga posla.”

Tajne plavih zona

Danas je poznato pet plavih zona u svijetu: Ikarija, otok u Grčkoj, otok u Japanu, Barbagia na Sardiniji (Italija), Loma Linda, mali grad u Kaliforniji, i poluotok Nicoya u Kostariki. Ljudi na tim područjima ne žive samo dulje nego i bolje, te žive sretan život. Stanovnici su aktivni i u svojim 80 – im i 90 – ima, a obično ne pate od degenerativnih bolesti. Ustanovljene su neke sličnosti među tim područjima: svi se mnogo kreću tijekom dana – hodanje, vrtlarenje, rad u kući; svi imaju svrhu: Okinavljani je nazivaju ikigai, a Nikojanci planom vida; svi imaju dnevni ritual rasterećivanja od stresa: adventisti mole, Ikarijanci spavaju, Sardinjani imaju sretni sat; stanovnici u zonama prestanu jesti kada im je želudac 80 posto pun i najmanje jedu rano pred večer.

Zapadnjaci teže materijalnom cilju

Smatra se da je kvaliteta života toliko slaba u jako kasnim godinama te se malo tko veseli njihovu dostizanju. No za to je ponajviše kriv naš zapadnjački odnos prema godinama i životu.

U Europi se najduže živi u Švedskoj

S očekivanim životnim vijekom od 72,4 godina za muškarce te 79,6 za žene Hrvatska je, prema posljednjim podacima Eurostata, na neslavnom 20. mjestu. Europljani najduže žive u Švedskoj.

Njegov život je imao svrhu i cilj

Jedna studentica koja je slušala predavanja dr. Hinohare je izjavila kako je njezin mentor uvijek imao ciljeve: dnevne, sutrašnje i petogodišnje.

Možda će vas zanimati i ovo: