Nesanica i prerano buđenje

Nesanica i prerano buđenje
Budite li se ranije nego je potrebno, a ne možete ponovno zaspati? Postoji niz uzroka od kojih su neki vezani za vaše raspoloženje danju. Razumijevanjem uzroka raspoloženja pronaći ćete i način kako otkloniti naviku koja vas sprječava da se probudite u “pristojnije” vrijeme.

Nesanica

Primarni uzrok za prerano buđenje svakako je nesanica koja onemogućava da ponovno usnete. Ovakva buđenja mogu se događati i noću, no češća su u drugoj polovici, kako se približava jutro. Povratak na spavanje je ugrožen niskom razinom adenozina. Spavanje može biti odgođeno, fragmentirano, ili isprekidano nesanicom, ali buđenja u rano, prerano jutro su posebno problematična.

Zašto se budim – prerano?

Opće poznato je da se mladi ljudi, posebno tinejdžeri, ujutro ne mogu i ne žele buditi, da opušteno spavaju do podneva – ako smiju – i da s godinama taj običaj dužeg spavanja postupno nestaje.

Da, život postaje napetiji, odrastanjem i zrelošću raste stres, budimo se sve ranije… a nerijetko i prerano…

Anksioznost i depresija

Bilo koji poremećaj, a najčešće depresija i anksioznost mogu biti povezani sa ranojutarnjim buđenjem, koje se obično događa nekoliko sati prije nego bi se po svom mišljenju i potrebi trebali probuditi. Na primjer, podesili ste alarm na satu na šest ujutro, a budite se u 4 bez posebnog razloga. Što učiniti?

Kao i kod svake druge nesanice, važno je uzeti u obzir faktore koji eventualno izazivaju ovo stanje. Ovi problemi mogu biti povezani sa depresijom ili anksioznošću, a uz propisanu terapiju mogu se ublažiti ako ne i ukloniti. Postoje i vještine koje mogu ublažiti poteškoće sa spavanjem.

Jasno je da spavanje može oblikovati raspoloženje, ali vrijedi i obratno – na spavanje utječe kako smo raspoloženi. Kada se pokuša utjecati na oboje, rezultati mogu biti jako povoljni.

Zbog čega brinete i ima li lijeka?

Budite li se i vi noću, prerano, u tri ili četiri ujutro, uzmite komad papira i na njemu zapišite sve što vas brine. To neka vam bude plan za sutra – odnosno, za dan, da se pozabavite tim mislima, ili tim neodrađenim poslom ili neriješenim odnosom. Počnite razmišljati o nečem što vas opušta, a ako i to ne pomogne, ustanite. Možda vam pomogne TV program ili neka umirujuća glazba, u svakom slučaju ne nešto napeto, nego isključivo umirujuće i opuštajuće.

Postoje brojne tehnike opuštanja poput meditacije, svjesnog disanja ili autogenog treninga, jer to uistinu djeluje te vas brzo može vratiti u miran i kvalitetan san. Također, liječnici kažu da ne spavate danju – barem ne dulje od 10 do 15 minuta.

Tehnikom disanja do dužeg spavanja

Dr. Andrew Weil sa Harvarda zagovornik je tehnike disanja 4-7-8 koja opušta mišiće i čisti misli, a temelji se na drevnoj indijskoj praksi: postiže da više kisika uđe u pluća, a samim time i u cijelo tijelo, i tako ga opušta. Izdahnite u potpunosti zrak kroz usta uz glasno šištanje. Zatvorite usta, udišite tiho zrak kroz nos i u mislima brojite do četiri. Potom, zadržite dah i brojite do sedam, a zatim ponovno izdahnite u potpunosti zrak kroz usta uz glasno šištanje i neka to traje osam sekundi. Udahnite i ponovite ciklus tri puta za ukupno četiri udisaja.

Možda će vas zanimati i ovo: