Nostradamus – otac svih vidovnjaka

Nostradamus - otac svih vidovnjaka
Kako bismo razumjeli Nostradamusova proročanstva, potrebno je poznavati njegovu biografiju: rođen je u Strijelcu, studirao je – sve, bio je član tajnog društva Katarena s Leonardom da Vincijem, a za 02. 07. 1566. prorekao je: “Ovdje je smrt blizu” i – umro!

Kako je Nostradamus preko noći postao nacionalni junak, liječeći kugu? Zašto svoju suprugu i dvoje djece nije spasio od difterije? Što je napisao kralju Henriku II o zagonetkama Centurija? Kako je u Parizu dobio golemih 100 dukata od kraljeve supruge i tko ga je na dvoru htio otrovati?

Nostradamus je danas aktuelniji više nego ikada. Njegova proročanstva unose nemir i zabune među ljude, pa se njime bave i njegovi pristaše i njegovi protivnici. Tako je, na primjer, u Hamburgu svojedobno održan kongres posvećen Nostradamusu, a u Hollywoodu snimljen film o njegovom životu.

Kraljevski prorok je, očito, aktuelan i popularan. Objavljene su i brojne knjige o njemu. Razni autori pokušavaju rasvijetliti tajnu zvanu Nostradamus. Većina ih se slaže kako je njegova proročanstva nemoguće razumjeti i protumačiti bez poznavanja njegovog životnog puta. To je i razlog što u prvom tekstu serije o tajnama ovog proroka i njegovih proročanstava, donosimo nekoliko značajnih biografskih podataka o Nostradamusu.

Michel de Notre Dame rođen je 14. prosinca 1503. godine oko 12 sati u Saint Remyu u Provanci/ Francuska. Bio je četvrtak, dakle dan koji stoji pod zaštitom Jupitera. Taj planet vlada Ribama i Strijelcima, a Michel je Strijelac. Na taj je način, donekle, bila određena i sudbina novog stanovnika planeta Zemlje. Naime, osobe rođene u ovom znaku su osobito sklone okultnim znanostima i mistici. A primjer budućeg vidovnjaka, proroka, liječnika i znanstvenika, to najbolje potvrđuje. Očito je, naime, da slavni astrolog, prorok i kabalist svoj jasni pogled u budućnost duguje upravo povoljnoj konstelaciji zvijezda u trenutku njegova rođenja.

Otac malog Michela bio je  židovskog podrijetla. Kao Židov je imao dosta problema, a o nekoj karijeri na dvoru nije mogao ni sanjati. Zato je prešao na kršćanstvo 1500. godine. Platio je za krštenje 20 dukata, a s obzirom na to da se krstio u crkvi Notre Dame, odabrao je novo prezime – de Notre Dame. Na taj je način novopečeni kršćanin bolje prolazio kao bilježnik kod svojih klijenata.

Majka budućeg kraljevskog proroka zvala se Renee, a potjecala je iz jedne ugledne gradske obitelji koja se generacijama bavila medicinom i matematikom. Otac malog Michela bavio se astronomijom i astrologijom – što tada i nije bilo strogo odvojeno – pa je mali Michel, koji je kasnije svoje prezime latinizirao u Nostradamus – rastao u duhovno vrlo povoljnoj klimi. Ona je poticala razvoj njegovih urođenih sposobnosti, pri čemu se vrlo rano javila i ljubav za astrologiju.

Nostradamus je ugledao svjetlo dana u vrijeme renesanse, dakle u vrijeme kada je svijet doživljavao velike promjene, ne samo u kulturi, nego i u pogledima na svijet i na život. Ako je u srednjem vijeku u središtu čovjekova promišljanja bio svemogući Bog koji je negdje na nebu daleko od čovjeka, u renesansi u prvi plan dolazi čovjek kao mjerilo svih stvari.

Bilo je to vrijeme velikih geografskih otkrića, a ono što je i za astrologiju osobito značajno, Europa je prihvatila arapske brojeve. Na taj je način astrologija postala preglednijom i razumljivijom za širi krug ljudi. Pobjednički pohod arapskih brojeva omogućio je pojavu klasičnog, svjetskog horoskopa, a koji je koristio i Nostradamus u obradi svojih vizija. Na kraju, on je potomak židovske obitelji u kojoj je kabalistička igra brojeva bila udomaćena.

Sa 16 godina, Nostradamus je napustio roditeljski dom. Preselio se u Avignon kod mamine sestre Margarete. Tamo je studirao gotovo sve što se u ono vrijeme predavalo: gramatiku, retoriku, logiku, aritmetiku, geometriju, glazbu i astronomiju, a kasnije medicinu, filozofiju, botaniku i farmakologiju.

Kad je 1520. godine u Avignonu izbila kuga, Nostradamus je – pobjegao u Montpellier kako bi studirao medicinu. Pet godina potom, njegovo su znanje i sposobnosti stavljeni na kušnju. Opet se suočio s kugom. No, ovog puta nije pobjegao. Dok su ostali profesori i studenti pobjegli pred opakom zarazom, Nostradamus se brinuo za oboljele. Iz ljekovitog bilja cijedio je sok. S tom su tekućinom svi još nezaraženi morali ispirati usne i nos. Kuga je bila pobijeđena, a Nostradamus je preko noći postao nacionalni junak, jer je njegov doprinos pobjedi nad kugom bio neprocjenjiv.

Preseljenjem u Agen, Nostradamus je pristupio tajnom društvu Katarena. Oni su, navodno, posjedovali original Ivanova Otkrivenja na grčkom jeziku. Ovo proročansko – apokaliptičko djelo je biblija svih koji žele spoznati budućnost. A Nostradamus je bio dobar znalac i grčkog i latinskog jezika. Član tajnog društva bio je i jedan od najvećih umjetnika i umova renesanse – Leonardo da Vinci.

Nostradamus nemoćan pred difterijom

U Agenu se Nostradamus oženio. No, njegova mlada žena je uskoro umrla od difterije, a izgubio je od iste bolesti i dvoje djece.

Nostradamus je bio očajan zbog gubitka obitelji kojoj je bio osobito privržen. Život mu je izgubio svaki smisao. Pokazalo se da je kao liječnik nemoćan pred novom bolešću, i njegovi su životni snovi bili raspršeni.

Ipak, samo veliki ljudi savladavaju velike nevolje. I Nostradamus je jedan od njih. U Aix en Provenceu je izbila kuga. Požurio je u taj grad. Ovoga puta je protiv kuge pomiješao neki prah i mast i – savladao je kugu.

Glas o ponovnom uspjehu Nostradamusa se ubrzo pronio. Zvali su ga u razne gradove. Njegov brat, gradski kapetan Bertrame de Notre Dame, pozvao ga je u Salon de Crau. Želio je smiriti svog slavnog brata i pružiti mu topli dom. Dogovorio je susret s lijepom udovicom Anne Ponnsard. Nakon nekog vremena, Nostradamus se oženio, a Anne mu je rodila šestero djece. Živjeli su sretno, Nostradamus se sredio i počeo je pisati o filozofskim pitanjima, o prehrani, kozmetici i zdravlju. Počeo je objavljivati i almanahe, a 1555. godine objavio je knjigu koja je postala bestseller. Bile su to – Centurije.

Centurije nisu za – neuke!

Jedna Centurija se sastoji od stotinu kitica po četiri stiha. Svaki stih je glavna tema za neku godinu, no problem je što Nostradamus nije naveo za koju. U predgovoru Centurija, kao i u pismima sinu Cezaru i kralju Henriku II, Nostradamus objašnjava kako su stihovi vrlo zakučasto složeni, kako bi ih mogli razumjeti tek određeni ljudi. Čitati ove stihove znači biti dovoljno zreo da ih se shvati. Jednostavan puk i neznalice se ne bi trebale baviti tim štivom. Neznalice, ograničeni i astrolozi traže na krivom mjestu odgovore na svoja pitanja. No, oni drugi, prodrijet će u njihovu tajnu.

Nostradamus prorekao vlastitu smrt

Zahvaljujući ovom snažnom i proročanskim vizijama ispunjenom djelu, Nostradamus je postao još slavniji i poznatiji. Katarina Medici ga zove u Firencu, supruga Henrika II u Pariz. U Parizu Nostradamus dobiva kao nagradu za svoja proročanstva u ono vrijeme teško shvatljivih 100 dukata.

Ipak, u Parizu ga nije pratila samo sreća. Teško se razbolio. Pretpostavlja se kako ga je otrovao netko od zavidnih dvorjana. Kraljevski prorok je ozdravio i vratio se kući.

Posljednje godine života proveo je Nostradamus u miru svog doma. Pisao je i posvetio se svojim studijima. Svoju je obitelj i prijatelje pozvao na okup 20. lipnja 1566. godine. Svakome je darovao poneki poklon. Umro je u noći od 01. na 02. srpnja. Mjesec dana ranije, jedan je njegov učenik pročitao u efemeridama učitelja, kod datuma 02. srpanj sljedeću bilješku Kraljevskog proroka: Hic prope morte est – Ovdje je smrt blizu!

Možda će vas zanimati i ovo: