Sfinga – zaštitnica zemlje

Sfinga - zaštitnica zemlje
Plutarh je, čini se, jedini bio u stanju prodrijeti u tajnu sfinge, pa je tako ostalo zapisano da je rekao: “Sfinga sadrži sintetizirano znanje i dužnost joj je da čuva planet; tajnu života, smrti, nastajanja i kraja čovječanstva.”

Sfinga uvijek bdije nad divovskim nekropolama; njezino crveno obojeno lice usmjereno je prema točki na obzoru u kojoj se uzdiže sunce. Ona je čuvar zabranjenih pragova i kraljevskih mumija; ona osluškuje pjev planeta; bdije na rubu vječnosti, nad svim što je bilo i nad svim što će biti; ona gleda kako u daljini teku vode nebeskoga Nila i kako plove sunčeve barke.

Zapravo, čini se da ti božanski lavovi imaju glavu faraona i predstavljaju kraljevsku moć koja je prema nepokornima nemilosrdna, a dobre štiti – samo su neka tumačenja sfingi.

A ona koja pobuđuje najveću pozornost i predstavlja vječnu tajnu, koju su mnogi dosad bezuspješno pokušali razriješiti, svakako je sfinga u Gizehu nedaleko Kaira.

Ispod Velike piramide, poznatije pod imenom Keopsova, stoji sfinga. Kao neki čuvar, ona skreće pozornost najprije svojim crtama lica: u njima nema nikakva nemira, ni straha kakav srećemo u crtama grčkih maski. Zatim, po nekim tumačenjima, na činjenicu da je tu negdje sačuvana poruka za čovjeka u vremenima koja su neposredno pred nama. Neki egiptolozi, naime, smatraju da su ispod sfinge zakopane mnogostruke znanstvene bilješke, koje bi objasnile na kakav su način građene piramide, kako su ogromne stijene prenošene na daljinu i kako su Egipćani uspijevali kamenje na piramidama tako obraditi da se savršeno jedan uklapa u drugi. A samo za Keopsovu piramidu je upotrijebljeno toliko obrađenih stijena da bi se njima mogao opasati pojas oko cijele Francuske!

Engleski matematičar John Tayllor izjavio je 1850. godine da Velika piramida sadrži u sebi Božansku spoznaju, ali i moguće proročanstvo o ljudskoj budućnosti. On se poziva na poznatog arapskog filozofa iz 10. stoljeća, Masuda, koji je, pak, zapisao:

“… Surid, jedan od kraljeva prije velikog Potopa, sagradio je dvije najveće piramide i naredio da se prikupe sva saznanja sakupljena stoljećima; da se na jedno mjesto sakupe sve ploče sa zapisanom mudrošću; sva znanja na umjetničkim i znanstvenim poljima; nalazi i nalazišta ljekovitih biljaka koje se mogu koristiti u medicini, kao i sve što je povezano s aritmetikom i geometrijom. Najzad, Surid je u piramide pohranio i sva dotad poznata znanja i uputstva o položaju zvijezda i njihovom kretanju po svemiru; povijest i kronike o proteklim vremenima kao i proročanstva o događajima koji će u budućnosti uslijediti.”

Kada bi se našao netko tko je u stanju protumačiti ono što tvrde piramidolozi, u Keopsovoj bi se piramidi mogli pronaći svi važniji datumi vezani za povijest čovječanstva: kako u prošlosti, tako i za ono što će se dogoditi u bližoj ili daljoj budućnosti. Pojedinci, pak, tvrde da sama sfinga ispred Keopsove piramide predstavlja pravi – UŽAS! Plinije ju je zvao začaranom tišinom, a neki arapski astrolozi tvrde da se o sfingi ne smije niti govoriti, ništa pisati loše, jer i to može izazvati njezin bijes i želju za osvetom. Plutarh je, čini se, jedini bio u stanju prodrijeti u tajnu sfinge, pa je tako ostalo zapisano da je rekao: “Sfinga sadrži sintetizirano znanje i dužnost joj je da čuva planet; tajnu života, smrti, nastajanja i kraja čovječanstva.”

U davna vremena sfinga je imala svoje svećenike – čuvare koji su se zvali Čuvarima smrti i istine. Vjeruje se da tih svećenika ima i dan – danas ali da svoju dužnost obavljaju u najvećoj tajnosti. Tvrdi da su imali moć, jer su razumijevali govor sfinge. Ona im je govorila proročanstva o budućnosti (pojedinačna i opća) koja su oni zapisivali na papirusima. Tvrdi se da je cijelo društveno uređenje bilo zasnovano na proročanskoj moći sfinge, a da su sva proročanstva sačuvana u tajnim odajama aleksandrijske biblioteke. Legenda kaže da je Aleksandar Veliki uspio pronaći te odaje i pročitati proročanstva. Kada je shvatio što ta proročanstva govore, naredio je da se ulaz u tajne odaje dobro zazida i maskira kako ga ne bi kojim slučajem pronašao netko tko neće biti u stanju shvatiti poruku i tako je zloupotrijebiti.

Drugi veliki vojskovođa, Napoleon Bonaparte, ušao je u Keopsovu piramidu i dugo se zadržao u tzv. Kraljevskoj odaji. Kada je izašao, bio je vrlo uzrujan, ali nikome nije htio pričati što je tamo vidio. Poslije toga naredio je bombardiranje Sfinge i tom prilikom odlomljen joj je nos.

Po Hitlerovom naređenju, Romel je u blizini sfinge, smjestio štab svoje armije. Saznavši za proročanstvo da svatko, tko povrijedi ili uvrijedi sfingu, mora platiti glavom – on je brže – bolje isposlovao kod Hitlera da ga zamijeni drugim komandantom.

Zašto su baš ova trojica vojnika zanimljiva?

Aleksandar Makedonski, Napoleon Bonaparte i Adolf Hitler označeni su u mnogim proročanstvima imenom – Antikrist.

Sva trojica su, poslije osvajanja Egipta i uvrede sfinge, počela trpjeti poraze.

Najzad, sva su trojica, pod vrlo tajanstvenim okolnostima, završila svoj ovozemaljski život ostavši bez nasljednika.

Ako je tko od njih i imao potomka, taj nije uspio dugo ostati u životu niti napraviti vojničku ili kakvu drugu karijeru.

Najzad, i Romel koji se pokušao spasiti sfinginog prokletstva, morao je izvršiti samoubojstvo zbog umiješanosti u atentat na Hitlera.

No, oko sfinge u Gizehu ionako je previše zagonetki i tajni: egiptolozi su sve donedavno vjerovali da je isklesana prije 4500 godina, dok najnovija istraživanja pokazuju da je taj kolos u kamenu barem dvostruko stariji. Isklesan je dakle u vrijeme kad čovjek nije poznavao ni dlijeto, a ni čekić. U vrijeme kada, prema onome što dosad znamo, nije postojala kultura koja bi mogla ostaviti tako monumentalno djelo, dokaz svog postojanja. Ukoliko je u starom Egiptu postojala kultura prije 11.000 godina o njoj ništa ne znamo. Erich von Daniken ima svoje tumačenje zagonetne sfinge u Gizehu:

“U Drugoj knjizi Povijesti, Herodot priča da su mu svećenici u Tebi pokazali 341 ogroman kip. Svi su oni nastali u razdoblju od 11.340 godina.”

Ekipa znanstvenika Sveučilišta u Bostonu, pod vodstvom prof. geologije Roberta Schocha, ušla je u trag toj kulturi. I to zahvaljujući istraživanjima vezanim uz sfingu. Otkrili su, naime, tragove oštećenja i starenja kojima je kameni kolos bio izložen prije 9000 godina. Zato prof. Schoch tvrdi:

“Faraon Kefren je prije 4500 godina naredio samo da se sfinga restaurira i ništa više!”

Egiptolog John A. West, koji je sudjelovao u tom istraživanju, naglašava: “Mi ne znamo tko je podigao sfingu. Ako bismo, međutim, uspjeli dokazati da je tako rano postojala razvijena kultura s takvim tehničkim mogućnostima koje bi omogućavale gradnju kolosa poput sfinge u Gizehu, bila bi to za čovječanstvo prava revolucija. Otprilike iste važnosti kao što je to za fiziku Einsteinova teorija relativnosti.”

Možda će vas zanimati i ovo: