Tajne labirinta

Tajne labirinta
Skriva li labirint tajnu broja sedam, ili je njihova gradnja u svezi s energetskim poljima što prolaze Zemljom? Kakva je veza spirale, podzemlja, labirinta i broja sedam?

Simbol života i uskrsnuća

U Europi postoje mnogi vrtovi uređeni u obliku labirinta. Nose ime Troja. Postoji li veza između njih i istoimenog antičkog grada ili njihovo ime vuče korijen iz još dublje prošlosti, jedno je od najuzbudljivijih pitanja što ih postavlja misterij labirinta.

Vrtovi i plesovi “Troje”

Ime Troja najčešće budu pomisao na slike desetogodišnjeg rata između Grka i Trojanaca, a koji se vodio zbog prelijepe Helene. Događaj i grad postali su slavni zahvaljujući Homeru. No, ono što je najzanimljivije za temu jest činjenica kako se ime Troja sačuvalo diljem Europe. Ono se često koristi za označavanje vrtova koji su oblikovani poput labirinta. Ono što nas zanima jest pitanje: zašto su oni tako oblikovani i kakva je njihova veza s Trojom i klasičnom legendom, koja opisuje Trojanski rat.

Odgovor na ovo pitanje nemoguće je pronaći ni u usmenoj predaji, ni u pisanim dokumentima u Engleskoj, kao i u ostalim europskim državama u kojima se susrećemo s “vrtovima Troje”, odnosno u vrtovima u obliku labirinta.

Možda vrijedan i pouzdan putokaz u rješavanju ove zagonetke pruža Eneida, spjev starorimskog pjesnika Vergilija, iz 1. stoljeća prije Krista. Prema legendi, Rim je osnovao Eneja, nakon što je pobjegao iz Troje. Tako je Rim, na određen način, postao nasljednik Troje. U tom spjevu se nalazi opis kako Ascanius, sin Eneje, predvodi ceremonijalni ples trojanske mladeži. Pokreti i hod plesača simboliziraju slavni, kretski labirint. Taj ples Troje izvodio se u Rimu svake godine i postao religiozni ritual od velikog značaja.

Stručnjak za stare jezike Jackson Knight, o tome piše: “Rimljani su vjerojatno vjerovali kako plesom Troja stvaraju magično polje obrambenih sila, stvarajući tako svojevrsnu obrambenu mrežu”.

Prikaz takvog rituala nalazimo i na etruščanskoj vazi nastaloj prije nekih 2600 godina. Na njoj vojnici, neki na konjima, a drugi pješice, prolaze kroz labirint koji izgleda poput onih što ih i danas susrećemo u Europi. U posljednjim zavojima labirinta na vazi nalazi se napis TRUIA.

Zašto Troja – a ne Knosos?

Ipak, treba naglasiti kako su prvi prikazi labirinta daleko stariji i od Trojanaca i od Rimljana. Iz te činjenice slijedi zaključak kako je veza Troje sa širenjem labirinta po Europi tvrdnja o kojoj se može i mora raspravljati. No, pitanje jest, zašto je vrtovima s labirintom dano ime Troja, a ne recimo Knosos, koji je slavan upravo po svom labirintu?

Jedini, barem za sada, prihvatljivi odgovor na ovo pitanje jest mogućnost da su ti plesovi od pradavnih vremena nosili ime Troja i da nisu u nikakvoj vezi s istoimenim gradom. Riječ troja je, najvjerojatnije, indoeuropskog podrijetla i ima značenje kretati se. A možda se njen korijen nalazi i u latinskoj riječi troare ili u keltskom tro.

Prihvatimo li takvo tumačenje, ime jednog vrta-labirinta u Wellsu – Caer Droia – ne bi trebalo shvaćati i prevoditi kao “Dvorac Troja”, nego kao – “Dvorac okretanja”, što bi mogla biti asocijacija na oblik labirinta. Isto tako, ime rimskog rituala Troja, prema kojem su nazvani spiralni pokreti u magičnom plesu, može biti – zabluda Rimljana.

Ideja da bi labirint mogao biti u svezi sa Trojom, dakle, ne može se uspješno braniti. Isti je slučaj i s pokušajem da se ime troja za vrtove-labirinte izvede iz jednog antičkog, sjeverno-egipatskog labirinta.

Ovakav tip labirinta je, inače, znatno više rasprostranjen nego što se to može naći u literaturi o ovoj problematici. Naime, iste uzorke labirinta nalazimo ne samo na antičkim grčkim vazama i kretskim kovanicama što pokazuju Minosov labirint, nego je on sveti staroindijski simbol. Poznaju ga čak i Hopi Indijanci, a susrećemo ga i na prekrasnim crtežima u pustinji Nazaca – Peru.

Labirint – simbol života i smrti

Svi antički vrtovi u obliku labirinta su simbol podzemlja – simbol smrti i uskrsnuća. Čak i u starom Babilonu, koji nije poznavao labirint, vezana su uz spiralu slična razmišljanja. Babilonski toranj bio je sedmerokatna građevina od cigle u obliku spirale. On je impresivna suprotnost babilonskoj predodžbi o zavojima labirinta i njegovih sedam katova što se nalaze u podzemlju. U staroj velškoj pjesmi o kralju Arthuru, također se spominje broj sedam. Ona govori o pohodu kralja na podzemni svijet iz kojeg se vraća tek sedam ratnika.

Pisac Geoffrey Ashe se prihvatio ambicioznog pokušaja kako bi povezao sve te elemente stare tradicije: spiralu, labirint, podzemlje i broj sedam. Prema njegovom shvaćanju, mudrost sadržana u mitovima, potječe iz prastarog središta čovjeka Gorja Altai koje se nalazi u središnjoj Aziji. Značaj broja sedam i poštivanje ovog broja, on dovodi u vezu sa zviježđem Plejade. Prema tom autoru, “sedmerostruki labirint je veza energetskog središta do kojeg se može doći samo s naporom i zaobilaznim putem”.

Megalitski spomenici – Faradeyev kavez!?

Istraživanja Underwooda, naravno, nisu dovoljna za donošenje konačnih zaključaka, ali je zanimljivo kako su ostali rašljari došli do istih ili vrlo sličnih spoznaja. Potvrdu ovih konstatacija donijelo je i mjerenje zemaljskog magnetizma oko megalitskih spomenika, pa je vjerojatno, upravo magnetizam Zemlje “tajanstvena energija” koja ih obavija.

Pisac Francis Hitching, profesor matematike John Taylor i Bill Lewis, jedan od najboljih engleskih rašljara, sudjelovali su 1979. godine u istraživanju jednog megalitskog spomenika. Lewis je svojim rašljama utvrdio prisustvo sile koja se uzdizala uz zid spomenika, pri čemu je napravila sedam zavoja. Točnost njegove tvrdnje potkrijepljena je mjerenjem energije uz pomoć Gausometra i to upravo na mjestima koje je označio rašljar Lewis. Na tim su mjestima izmjerene vrijednosti magnetskog polja bile vrlo velike.

Engleski znanstveni časopis New Science je 1983. godine izvijestio o vrlo zanimljivim rezultatima jednog pokusa, a koji je izveo inženjer Charles Brooker. Uz pomoć magnetometra, Brooker je unutar megalitskog spomenika zabilježio značajne oscilacije jakosti magnetskog polja. Začudo, jedan je mjesni rašljar osjetio peckanje po rukama, upravo na mjestima gdje je snaga magnetskog polja – prema podacima magnetometra – bila najjača.

Potom je Brooker istražio temeljitije magnetsko polje tog megalita. Ustanovio je, na svoje veliko čuđenje, kako magnetsko polje čini spiralu sa sedam zavoja. Oni se sve više proširuju, krećući se od središta prema periferiji. Iz svega je Brooker izvukao zaključak kako su megalitski spomenici konstruirani poput Faradeyevog kaveza. Bila su utočišta Kamenog doba u kojima nije bilo djelovanja elektromagnetskih sila.

Prihvatljivi apsurdi!

Tvrdnja kako je megalitski čovjek osjećao djelovanje magnetizma jače nego suvremeni čovjek, danas nam izgleda apsurdnom. Usprkos svemu, Brookerovo otkriće nudi nam prihvatljivo objašnjenje zašto labirinti pokazuju upravo takav tlocrt, a ne drukčiji.

Blisko tome jest i razmišljanje kako bi “troja plesovi” i spiralni labirinti mogli biti slikoviti prikaz magnetskih oluja. Jesu li oni, možda, bili način njihove kontrole i ograničavanja njihovog utjecaja? Nameće se pitanje: Koje je značenje imalo elektromagnetsko polje Zemlje za megalitskog čovjeka, da mu je postalo simbolom života i smrti? Što je znao čovjek Kamenog doba o zemaljskom magnetizmu i kako ga je namjeravao iskoristiti, danas je veliki misterij. Možda su oni bolje poznavali djelovanje magnetskog polja Zemlje od nas. Bilo kako bilo, sve izneseno pokazuje, kako su u zemljino magnetsko polje i u njegov učinak imali mnogo više povjerenja od modernog čovjeka.

Energija zrači iz labirinta

Misao o tome kako postoji veza između labirinta i jednog, nama poznatog oblika energije, istražio je šezdesetih godina prošlog stoljeća rašljar Guy Underwood. On je svojim rašljama ispitao sva megalitska nalazišta u Engleskoj. Tvrdi kako je na svim tim mjestima otkrio jaka energetska polja. Ljudi su u davnoj prošlosti, misli Underwood, podizali svoja naselja i spomenike upravo na takvim mjestima. Underwood je, nadalje, otkrio kako kod svih okomito stojećih megalitskih spomenika ta tajanstvena energija Zemlje često teče spiralno. A te spirale, tko zna zašto, imaju sedam zavoja ili pak nekoliko puta po sedam zavoja.

Možda će vas zanimati i ovo: