Alkohol i alkoholna pića nisu samo problem modernog vremena: oni vuku korijen još iz rimskog doba, barem što se tiče vina. Danas taj problem nije samo gastronomskog karaktera, nego u određenoj mjeri zadire u društveni, ekonomski i moralni život širokih slojeva civiliziranog društva.
Sve su rjeđi teži oblici otrovanja alkoholom, a sve češće umjereno konzumiranje alkoholnih pića, što je u suvremenom svijetu postalo navikom, gotovo modom.
O alkoholnim se pićima praktički može reći:
1. Da su stekla vrijednost društvenog izražavanja gostoljubivosti,
2. Da su ugodna onima koji su se na njih navikli,
3. Da pružaju osjećaj ugodnosti, ne potpuno neopasan za one koji su skloni da tako “pobjegnu” od stvarnosti.
Baš ovaj posljednji aspekt približava mlade alkoholnim pićima u kojima se nadaju da će naći osjećaj sigurnosti koji im nedostaje, umirujuće sredstvo, okrepu.
Alkoholna pića moraju biti u granicama umjerenoga
Dobar dio mladih kao da je umoran od svagdašnjice, što je sasvim sigurno više psihičke nego tjelesne prirode. Obuzeti dosadom oni grozničavo traže nova uzbuđenja i za njih je obiteljski život samo skup svakodnevnih navika koje se moraju, “tradicije radi”, poštovati.
Odatle njihova potreba da se sastaju sa svojim vršnjacima poslije završetka škole, popodne ili navečer. Već prema dogovorenom satu sastanka, oni će alkohol piti u obliku aperitiva, napitka s malom količinom alkohola ili kao liker.
Stanovita alkoholna pića imaju svoje mjesto u životu i prehrani, dakako ako njihovo konzumiranje ostaje u granicama umjerenoga, tj. normalnoga.
U malim količinama nije štetan: može se čak smatrati nekom vrstom hrane, koja kao i ostala hrana (tekuća ili kruta), stvara kalorije; alkohol u umjerenoj količini u stanovitom smislu je i lijek, jer djeluje blago stimulativno na moždanu koru, pokreće mišiće, izaziva jače izlučivanje probavnih sokova i lučenje mokraće; potiče rad centra za disanje, kardiovaskularnih centara itd. Osim toga, istovjetna kemijska struktura alkohola sa strukturom etera i kloroforma objašnjava njegovo umirujuće djelovanje (u malim količinama) na živčanu napetost.
Neke su mjere opreza ipak potrebne: alkohol se nikad ne smije uzimati na prazan želudac, jer se vrlo polako i dugo resorbira.
Treba umjereno piti
Od alkoholnih pića treba odabrati ona s najnižom koncentracijom alkohola i sa što manje troske od destilacije, dakle blaga naravna vina ili klasične aperitive koji se, razrijeđeni s vodom (još bolje ako je gazirana), piju u različitim oblicima.
Alkoholni aperitivi imaju stanovite prednosti pred bezalkoholnim aperitivima: ne sadržavaju konzervanse i dodatke protiv vrenja, sadržavaju neke u vodi topljive i ili netopljive aktivne tvari kojih nema ili ih ima u neznatnim količinama u bezalkoholnim pićima, a takve tvari čuvaju ljekovita i hranjiva svojstva alkohola.
Uopće, umjereno uzimanje aperitiva (pripremljenih od prirodnih i neškodljivih sastavnih tekućina) ne ugrožava organizam. Naprotiv, pojačava tek, ubrzava probavu i stvara stanovitu količinu kalorija – ako, dakako, broj čaša popijenog pića ostane u granicama dopuštenog.
Pivo i vino spadaju i alkoholna pića s malo alkohola
I pivo se može ubojiti u pića s malim sadržajem alkohola. Kao što je poznato, pivo je fermentirano piće: dobiva se od ječma, koji se poslije dva ili tri dana močenja u vodi pretvara u slad. Specifičnim postupkom, takozvanim “muljanjem” i vrenjem, na kraju se dobiva pivo.
Takvo piće sadržava umjerenu količinu alkohola, koja varira prema tipu, kao što variraju i boja, miris i okus piva. Osim nekih vrsta piva, koje nisu osobito raširene, sadržaj alkohola u pivu kreće se između 4 i 6 stupnjeva.
Pivo ima veću hranjivu moć od vina, a ta se hranjivost sastoji od ugljikohidrata (dekstrin i šećer), bjelančevina i ostalih mineralnih sastojaka. Prisutnost ugljikohidrata u pivu pogoduje probavi.
Zbog svih tih pozitivnih karakteristika, pivo se može uvrstiti među ostale korisne komponente svakodnevne prehrane.
Vino se općenito smatra alkoholnim pićem, iako je to samo djelomično točno, jer u njemu ima relativno malo alkohola: 1 litra vina sadržava na primjer 70-80 gradi alkohola, katkad možda nešto više. Osim energetske i hranjive vrijednosti, ono u sebi uključuje i druga ugodna svojstva, na primjer, miris i okus. Zbog svog oligodinamičnog djelovanja koje se odražava na izmjenu tvari i probavnu sposobnost, čaša vina za vrijeme jela – može samo koristiti. U mladenačkoj se dobi alkohol dopušta za vrijeme jela u vrlo umjerenoj količini i vrlo niske koncentracije.
Ispravan enološki (vinarski) odgoj odbit će mlade od konzumiranja alkoholnih destilata, dakle likera i rakije, koji se, za razliku od vina i piva, ne mogu smatrati hranom.
Posljedice pretjeranog uživanja alkohola
Od prevelikog ili predugog uživanja alkohola pojavljuju se poslije stanovitog vremena prvi znakovi loše prehrane, koji u mladenačkoj dobi mogu teško oštetiti organizam. Javljaju se znakovi gastritisa (pečenje i težina u želucu, loša probava), pomanjkanje teka i gadljivost prema nekim jelima (osobito prema mesu), umor, bezvoljnost, pospanost, slabo pamćenje.
Prati ih mršavljenje, mlohavost mišića, znakovi bjelančevinskog manjka zbog deficitarne prehrane, simptomi nedostatka vitamina i minerala u hrani (osobito pomanjkanje vitamina B, koje je u alkoholičara redovita pojava), znakovi lagane jetrene insuficijencije i, kao posljednje, znakovi psihičke i mentalne deficijencije.
Mlad čovjek sve više naginje alkoholu, zavaran njegovim privremenim djelovanjem na psihičko stanje. Ako ga počne uzimati češće, situacija se pogoršava. Tako navika postaje manom, pa porokom a alkohol postaje gotovo drogom, jer čovjek postane potpuno ovisan o alkoholu.
Alkoholna pića su društvena navika mladih
Aperitivi bi se mogli smatrati izuzetkom. Može se reći da oni za mlade znače neke vrste mode, a ona je, kako znamo, prolazna. Uzimanje alkohola u malim količinama postalo je u naše vrijeme tako reći društvenom navikom mladih, što nas ne mora zabrinjavati, sve dok eventualno ne bi prevršilo mjeru.
Bavljenje sportom već samo po sebi donosi ograničenje pijenja, ali konzumiranje malih količina alkohola (čaša vina ili piva, čašica aperitiva prije objeda) djeluje okrepljujuće.
Dakle, kada se umjereno konzumiraju alkoholna pića to je pomoć želucu i okrepa organizmu, koji je često umoran od današnjeg burnog i suviše napetog života, ali može postati opasno prijeđe li se suviše naglo s malih na velike ili veće količine.
VAŽNA NAPOMENA: Ovaj članak je isključivo informativnog karaktera. Za bilo kakav savjet, dijagnozu ili liječenje obavezno se obratite svome liječniku!