Asteroid 3200 Phaethon je doista posebna svemirska gromada rijetke plave boje i ekstremno ekscentrične orbite koja prolazi super-blizu Sunca i zatim se udaljava pored orbite Marsa. Za jedno kruženje treba mu 1.4 zemaljskih godina. Orbita takve vrste je uobičajena za komete, puno češće nego za asteroide. Ali, iako se asteroid 3200 Phaethon ponaša kao komet, ne izgleda tako. Kad se komet približava Suncu, formira se oblak nazvan koma i pojavljuje se dugi rep sastavljen od prašine i plina. Asteroid 3200 Phaethon, pak, uvijek izgleda kao sitna mrlja koja plovi kroz svemir.
Odakle je stigao asteroid 3200 Phaethon
16. prosinca 2017. godine je asteroid 3200 Phaethon bio na najbližoj točki u odnosu na naš planet od 1974., i prošao je na udaljenosti 10.3 milijuna km od Zemlje. I dok su astronomi usmjeravali svoje teleskope prema svemirskoj stijeni kako bi uhvatili obris povijesnog prolaska, astronomi u zvjezdarnicama širom svijeta iskoristili su šansu prikupljanja novih spoznaja o tomu što je taj objekt uistinu jest i odakle je stigao.
Teddy Kareta sa Sveučilišta Arizona i voditelj međunarodnog istraživanja Phaethona tijekom približavanja, predstavio je otkrića svojeg znanstvenog tima na 50. obljetnici Američkog astronomskog društva za planetarnu znanost 23. listopada 2018. Kareta i njegovi suradnici promatrali su Phaethonovo približavanje koristeći NASA-ino infracrveno teleskopsko postrojenje Mauna Kea na Havajima i Tillinghast teleskop na Mount Hopkins u Arizoni.
Jedno od njihovih otkrića moglo bi preokrenuti trenutačnu prevladavajuću teoriju o Phaethonovom podrijetlu. Astronomi su dugo sumnjali da je ovaj objekt fragment mnogo većeg plavog asteroida Pallas. “Reflektivnost Pallasa /albedo/ je dvostruko veća od reflektivnosti koju ima Phaethon”, rekao je Kareta.
“Uz reflektivnost od osam posto, asteroid 3200 Phaethon je tek nešto svjetliji od ugljena i samo pola svjetliji od Pallasa”, dodao je Kareta. Znanstvenici su također utvrdili da je Phaethonova površina jednakomjerno plava po cijeloj površini. To znači da je skuhan sunčevom toplinom. “Njegova plava boja indicira da je objekt bio izložen velikoj toplini”, rekao je Kareta. “Tijekom Phaethonovih putovanja oko Sunca on se zagrijao na temperaturu veću od 800 stupnjeva Celzija. To je toliko vruće da ‘metali počinju curiti'”, rekao je.
Stvaranje pljuska Geminida
Kiša ili pljusak Geminida koji se pojavljuje svake godine u prosincu je jedini meteorski pljusak koji je podrijetlom od nečega drugog, a ne kometa. Kometi su ledene krhotine koje sadrže mješavinu leda i smrznutog plina. Kada se komet približava Suncu nešto materijala ishlapi. Manji se djelići otope, ostavljajući trag repa. Kad Zemlja prolazi kroz takav rep krhotina imamo meteorski pljusak.
Asteroidi poput Phaethona su stjenoviti objekti koji se ne ponašaju isto kao kometi. Astronomi nisu sigurni kako bi asteroid 3200 Phaethon mogao stvoriti Geminide. Prije otkrića Phaethona, astronomi nisu znali odakle dolaze Geminidi.
Promatrajući podudaranje Phaethonove orbite sa repom krhotina koje uzrokuju godišnji meteoritski pljusak, astronomi su zaključili kako upravo asteroid 3200 Phaethon mora biti izvor Geminida.
“Kako je točno asteroid 3200 Phaethon stvorio rep od krhotina ostaje misterij”, rekao je Kareta. “Lako je moguće da se materijal odkrhnuo od površine asteroida. No, količina prašine nije ni približno dovoljna da bi stvorila Geminide. Jedna je mogućnost da se Phaethon sudario s drugim objektom u svemiru. Moguće je da su Geminidi krhotine tog katastrofalnog sudara. U tom slučaju, nakon tog silovitog događaja vidjeli bi prašinu nalik na krvna zrnca, dakle – krvavu!”
Asteroid 3200 Phaethon je možda prvo bio komet
Druga mogućnost je da je Phaethon komet koji se s vremenom pretvorio u asteroid. “Ukoliko je on bio komet u nekom trenutku prošlosti, možda je stvorio meteorski pljusak na uobičajen način, no od tada se otrgnuo toj formi i jednostavno izgleda kao kamen”, rekao je Kareta.
“Phaethon možda izgleda više na li na asteroid nego na komet, ali pokazuje značajke oba objekta. Nema komu i rep koje su značajke kometa, ali ima sitan prašnjavi trag kad se najviše približi Suncu. To je slično suhom propucalom koritu rijeke u vrijeme poslijepodnevne vreline”, rekao je predavač arizonskog sveučilišta u izjavi. “Ova vrsta aktivnosti je viđena samo na dva objekta u cijelom sunčevom sustavu. Viđena je na Phaethonu i na jednom drugom sličnom objektu koji zamagljuje granicu koja je tradicionalno postavljena kao razlika između kometa i asteroida.”
Misija na asteroid 3200 Phaethon: DESTINY+
Otkrića ovog novog istraživanja koristit će Japanskoj agenciji za istraživanje svemira, JAXA. Ona planira misiju na Phaethon. Misija je dobila ime DESTINY+ i u planu je za 2022. godinu. DESTINY+ će letjeti do Phaethona i drugih objekata blizu Zemlje kako bi proučavala način stvaranja prašine sa tih objekata.