Bolest znojenja je bolest koja je velika misterija

Bolest znojenja je bolest koja je velika misterija
Zanimljivosti i misterije

Takozvana “bolest znojenja” (The Sweating Disease), je bolest koja se javila u Engleskoj, u doba Tudor dinastije (kraj 15. i početak 16. stoljeća).

Prva zanimljivost vezana za tu bolest je ta da se, iz nekog nikad objašnjenog razloga javila samo u Engleskoj, i da su od nje obolijevali isključivo Englezi (kasnije su se javili alternativni oblici bolesti na kontinentu, ali baš ovakva bolest postojala je samo u Engleskoj).

Bolest znojenja sa teškim simptomima

O čemu se radilo? Kao što se iz samog naziva bolesti vidi, radilo se o tome da bi oboljela osoba dobila vrlo visoku groznicu popraćenu užasno jakim znojenjem, drhatavicom i osjećajem hladnoće, koji se kasnije izmjenjivao s osjećajem vrućine. Takvi simptomi trajali bi svega nekoliko sati, i nakon toga bi se osoba – u rjeđim slučajevima – počela oporavljati, ili bi – u češćim slučajevima – umrla.

Odatle i citat poznatog engleskog povjesničara toga doba, Edwarda Halla: “Some merry at dinner, dead at supper” (dinner, kao glavni obrok dana, tada je bio oko 11 sati ujutro, a supper oko 4,5 popodne). Bolest se prvi put javila 22.08.1485., na dan bitke na Bosworth polju, u kojoj je Henry Tudor, vojvoda of Richmonda pobijedio kralja Richarda III i time ustoličio Tudor dinastiju.

Tajanstvena bolest koja je pokosila tisuće ljudi, među njima i starijeg brata Henrika VIII, princa Arthura postala je poznata kao “bolest znojenja”, udarala je zapanjujućom brzinom. Oboljeli su se žestoko znojili i umirali za svega 24 sata. Izvještaji iz tog vremena kažu da je bilo pet valova prije nego što se epidemija okončala 1551. godine. Procjenjuje se da je tada umrlo 20.000 ljudi – veliki postotak tadašnje populacije Engleske koja je iznosila oko tri milijuna.

NE PROPUSTI  Misterije - nestanci, tajanstvene smrti i misteriozne snimke

Velika epidemija u engleskoj povijesti

Na temelju pobjede u bitki na Bosworth polju uvriježeno je mišljenje da su Henryjeve pristalice donijele bolest najvjerovatnije sa francuskog tla, gdje je ovaj bio u izgonu 28 godina.

Najzanimljivija je epidemija koja se javila tijekom vladavine Henryja VIII, 1528. godine. Naime, ta epidemija mogla je značajno promijeniti tok engleske povijesti.

Henry VIII je 1527. pokrenuo postupak poništenja braka protiv svoje prve supruge, Catherine od Aragona, zbog njene nemogućnosti rađanja muškog nasljednika.

U međuvremenu mu je za oko zapela Anne Boleyn (s kojom se i vjenčao, negdje početkom 1533. godine). 1528. je bio u tijeku sudski proces u Engleskoj vezan uz pitanje (ne)važenja braka između Henryja i Catherine.

Dakle, 1528. je bila prilično gadna godina za Henryja. Imao je u planu da oženi ženu koju voli (Anne Boleyn) i koja je bila dovoljno mlada i zdrava da mu rodi zakonitog muškog nasljednika, no to nije bilo moguće dok se ne razriješi prvi brak.

Bolest znojenja je mogla promijeniti englesku povijest

Da situacija bude još gora, Anne je oboljela od bolesti znojenja u epidemiji 1528. i izbjegla smrt za dlaku. Obolio je i kardinal Wolsey, koji je bio u tom trenutku zadužen za rješavanje razvoda, a također i Annin otac. Thomas Boleyn, pripadnik u tom trenutku jake aristokratske frakcije, kojoj je, naravno, bilo u interesu poduprijeti Annin dolazak na prijestolje.

Sve troje je ozdravilo. Ali da je bilo tko od njih troje umrlo (pogotovo Anne i Wolsey), to bi značajno promijenilo tijek engleske povijesti. Do raskida s Rimom bi vjerojatno došlo ovako i onako, ali Henryjeva mlada tada možda ne bi bila kćer engleskog viteza, već npr. francuska princeza, što bi dobilo sasvim druge diplomatske konotacije.

NE PROPUSTI  Zgode i nezgode običnog čovjeka - YouTube kanal

Da je Wolsey tada umro, Henry ga nikad ne bi mogao iskoristiti godinu dana kasnije kao pijuna u borbi protiv pape.

Što nisu mogli promijeniti drugi, mogla je bolest

U svakom slučaju, stvari bi se znatno promijenile… Sam Henry nije obolio, ali je zato, kao pravi hipohondar (inače je bio sklon hipohondriji) bježao od jedne kraljevske rezidencije od druge, nastojeći da bude što dalje od mjesta na kome se epidemija pojavila. Kad je njegova voljena Anne obolila, pobjegao je od nje, i onda joj slao sentimentalna ljubavna pisma u kojima je izjavljivao “da bi dao pola života za njeno ozdravljenje”.

Doduše, u Henryjevu korist, treba reći da joj je poslao svog lijenog liječnika, dr. Nicholasa Buttsa.

Dakle, ono što nisu mogli promijeniti ni papa, ni Sveti Rimski Car, ni kraljevi, ni kardinali, ni aristokracija, umalo je mogla učiniti jedna “obična” bolest.

1998. godine su istraživači iz Guyeve bolnice u Londonu potvrdili da su suzili spisak “sumnjivih faktora” na takozvane hanta viruse. Te viruse, koji su prvi put identificirani tijekom korejskog rata, prenose štakori, a njihovi smrtonosni efekti upadljivo su slični onima kod bolesti znojenja.

IZVOR: bwmistery.blogspot.com

Možda će vas zanimati i ovo: