Kada su u pitanju čudni snovi, osoba sanja putovanje kroz vrijeme, odnosno, sanjač se susreće s vremenom što teče unatrag, dakle iz budućnosti u prošlost! Teze o vremenu što teče iz budućnosti u prošlost mogu se naći i u teoriji paralelnih svemira Everetta, Wheelera i Rhinera. Kad Madamme Blavatsky ili ekscentrični ezoterik Alesteir Crowley tvrde da su svoje iskaze pročitali u Akasha kronici, to bi također značilo da su se našli u stanju u kojem vrijeme teće unatrag!
Čudni snovi i izraz namjera sanjača
Kad je majka bila trudna sa svetim Bernardom, sanjala je psa koji laje. Taj je san protumačen kao naznaka života budućeg sveca. Naime, pas koji laje je simbol čuvara kršćanske vjere.
Ovo je samo jedan primjer zapažanja da čudni snovi trudne žene često navještavaju budućnost njihove djece. Međutim, legenda o snu svetog Bernarda proširila se tek stotinjak godina nakon njegove smrti. To ostavlja pitanje, je li on doista bio sanjan, prilično otvorenim. Naime, u srednjem je vijeku bilo uobičajeno da se u nekim slučajevima ljudi pozivaju na Boga kako bi ostvarili čisto zemaljske ciljeve.
Brojni knezovi i pape iznosili su u javnost svoje snove koji su trebali jačati njihovu vlast. Čudni snovi su pokazivali, ili predskazivali njihove pobjede. U stvarnosti, bili su izraz namjera sanjača. Ipak, putovanje kroz vrijeme, odnosno pogled u budućnost uz pomoć snova ima veći značaj nego što se to obično misli. Nažalost, mnogi ljudi toga nisu svjesni. No, kako danas znanost gleda na snove?
Pretskazanje budućnosti
Ako su velika imena psihologije, odnosno psihoanalize, kao što su Freud, Adler, Reich i Jung bili okrenuti podsvijesti kao uzroku raznih oboljenja, neki moderni autori, kao psiholog Klausbernd Volmer, radije se bave njenom stvaralačkom dimenzijom. U snovima oni traže naznake, odnosno pokazatelje budućih događanja. Prema njima, pretskazanje budućnosti u snovima odvija se na dvije razine:
1. Svaki san nam pokazuje neslućen stvaralački potencijal, a koji traži da se izrazi u našem životu. Čudni snovi, naime, prema spomenutom psihologu, ukazuju na događaje što će se zbiti u budućnosti, kako bismo mogli živjeti u većoj slobodi.
2. Svaki san ukazuje na buduća događanja. U snu, čovjek se nalazi na drugoj razini svijesti. Iz Einsteinove teorije relativnosti slijedi da je vrijeme – relativno, pri čemu prošlost, sadašnjost i budućnost čine svojevrsno jedinstvo. Kao što na različitim razinama Svemira postoje razni prostorno-vremenski sustavi, takvo vrijeme, u različitim stanjima svijesti teče u različitim ritmovima i u različitim smjerovima.
Putovanje kroz vrijeme unatrag
U snovima, sanjač se susreće s vremenom što teče unatrag, dakle iz budućnosti u prošlost. U mitologiji, primjer takvog slučaja jest Merlin, koji je bio mudri savjetnik kralja Arthura. Tajna njegove mudrosti i umijeća leži u činjenici da je živio iz budućnosti u prošlost.
Onaj tko više voli fiziku, teze o vremenu što teče iz budućnosti u prošlost može naći u teoriji paralelnih svemira Everetta, Wheelera i Rhinera. Kad Madamme Blavatsky, ili pak ekscentrični mađioničar Alesteir Crowley, tvrde da su svoje iskaze pročitali u Akasha kronici, to bi također značilo da su se našli u stanju u kojem vrijeme teče unatrag. U tom kontekstu mišljenja, proricanje jest tek sjećanje na budućnost. Takvo stanje svijesti se automatski postiže u snu.
Čudni snovi i praslike
Freud je odbijao snovima davati dimenziju pretskazanja iz straha da ga akademski svijet ne proglasi neozbiljnim. Međutim Carl Gustav Jung je tumačio tu pretskazateljsku dimenziju snova teorijom arhetipova. U našoj osobnoj podsvijesti, za koju je Freud bio veliki specijalist, Jung je pronašao još dublji sloj. On ga je nazvao kolektivno nesvjesnim.
Na toj nadosobnoj razini nalaze se takozvani arhetipovi. Oni nisu toliko konkretne slike, koliko su naznake perceptivnih tendencija. Ove perceptivne tendencije tvore polje koje ne samo da povezuje sve ljude, nego na toj razini vrijeme dobiva osobitu dimenziju u kojoj prošlost, sadašnjost i budućnost postaju jedno, odnosno cjelina.
Upravo u snu javljaju se arhetipovi. A osobit odnos arhetipova i vremena ogleda se i u činjenici da je sanjaču vrlo teško ispričati san, jer teško, ili nikako, ne može razlikovati ono što je bilo prije, od onog što se dogodilo kasnije. Ponekad se događa da ima osjećaj kao da se vremensko različiti događaji odvijaju u isto vrijeme.
Govor duše
Svaki san ukazuje na budućnost. Na koji način, obično sanjač dozna kad se san ostvari, odnosno kad sanjana budućnost postane sadašnjost. Mi smo skloni misliti da nam san koji pretskazuje budućnost donosi neku važnu, a možda čak i presudnu informaciju za ishod nekog događaja. Međutim, najčešće baš i nije tako. Naime, san, vrlo često, samo lapidarno naznačuje i to, rekli bismo sporedne, odnosno nevažne događaje. To je rezultat činjenice da naša duša – taj tajanstveni organ iz kojeg potječu čudni snovi – ne posjeduje vlastiti govor.
Ona je, ponajprije, marljivi sakupljač koji koristi slike svakodnevnog života da bi ih spojila u novu cjelinu i da bi na taj način s nama komunicirala. Pri tome naša duša uopće nije izbirljiva. Ona uzima slike i u fundusa naših prošlih, sadašnjih i budućih događaja. U mnogim snovima koji se kasnije pokazuju kao točni, budući događaj je tek jedan od elemenata koji omogućuje da bolje razumijemo svijet u kojem živimo.
I upravo je u tome dublji smisao sna. On nam omogućuje dublje i bolje sagledavanje okolnosti koje nas okružuju i koje djeluju na naš život. A to, što mi niti ne primjećujemo da nam čudni snovi otvaraju pogled u budućnost, moramo zahvaliti činjenici da mi, u pravilu, to od njega niti ne očekujemo. Naime, navikli smo da o onom što se ne uklapa u naš sustav razmišljanja, niti ne razmišljamo, odnosno da o tome vodimo malo računa ili da čak to zanemarujemo.
Čudni snovi i upozorenje
Evo nas, konačno, i do snova upozorenja. Većini ljudi je, vjerojatno, poznat čuveni san Cezarove žene, u kojem je ona sanjala da će njezin muž biti ubijen. Imperator, međutim, nije vodio računa o ženinom snu i zna se kako je završio. Brut, kasnije i ostali urotnici, ubili su ga ujutro, nakon ženina sna, na stepenicama Senata.
I danas nas čudni snovi upozoravaju da se klonimo velikih rizika ili da se ponašamo lakomisleno. Ti čudni snovi upozorenja imaju drugu kvalitetu od “normalnih” snova. Njih ne zaboravljamo tako lako, jer su osobito upečatljivi, optički jasniji i dojmljiviji, pa ostaju duže u sjećanju nego ostali snovi. Naime, duša se trudi da takve snove predstavi što je moguće jasnije, kako bi sanjač upamtio i razumio upozorenje.
Ženske tajne
Čudni snovi žena su mnogo slojevitiji od snova muškaraca. Muškim snovima vlada dnevna svijest, svojevrsna diferencijacija i određena logika što ograničava moguća značenja sna. Ženska noćna svijest, međutim, obogaćuje sadržaj snova brojnim, ponekad simboličkim i teško razumljivim sadržajima. Muški snovi su karakterizirani svojevrsnom “muškom” logikom, dok ženske odlikuje intuicija.
Ona nam pokazuje da možemo u potpunosti shvatiti poruku sna. Bez obzira jesu li ovdje posrijedi arhetipovi, ili pak teorija relativnosti, oni su tek modeli koji nam omogućuju razumijevanje sadržaja pretskazanja sna. Možda snove i ne bi trebalo tumačiti racionalno, već intuitivno. Pokušajte osjetiti ono što vam san poručuje. Vidjet ćete da vas on poučava da se bez ustezanja prepustite vodstvu unutarnjeg glasa, a koji nas, na začuđujući način, vodi kroz ovozemaljski život.
Proročanski čudni snovi
Veliku zagonetku predstavljaju takozvani proročanski čudni snovi, u tijeku kojih pojedine osobe, često do najsitnijih detalja pretskazuju buduće događaje. Najčešće je u takvim snovima riječ o nesretnim ili smrtnim slučajevima.
O tome postoje svjedočanstva još iz antičkih vremena, pa sve do danas. Primjerice, putnici nastradali u brodolomu “Titanika” u travnju 1912. godine, nikada nisu saznali da je čak 16 osoba unaprijed sanjalo san u kome je “Titanik” potonuo.
Poznato je i da su neka velika otkrića nastala u snu. Kažu da je Albert Einstein svoju čuvenu teoriju relativnosti razjasnio sam sebi u snu, da je danski nobelovac Niels Bohr tako otkrio strukturu atoma, a Englez James Watt parni stroj.
Proučavajmo snove
Psiholog Otto Loewe dugo je razmišljao o prenošenju živčanih impulsa, kad je jedne noći usnio pokus koji je trebao potvrditi ispravnost njegove pretpostavke. Iako je bilo tek tri sata ujutro, požurio je u laboratorij, izveo pokus upravo onako kako ga je sanjao, i – uspio je! Ta je inspiracija iz sna potvrdila otkriće kemijske transmisije živčanih poticaja i učenjaku donijela Nobelovu nagradu.
Jedan od takvih je i san njemačkog kemičara iz 19. stoljeća Augusta Friedricha Kekulea. On je uvijek vizualno zamišljao atome i molekule benzola u ravnome nizu. No, jedne ih je noći u snu vidio kao zmiju koja se uvila i koja je u jednom času ustima uhvatila vlastiti rep, tako da se savila u zatvoreni krug. Taj je san potaknuo Kekulea da obavi laboratorijski pokus koji je i potvrdio da su atomi benzola baš tako postavljeni kako ih je sanjao.
Kekuleu je to bilo dovoljno da zaključi kako benzol ima prstenastu strukturu. Ta je teorija postala presudna za razvitak kemije aromatskih spojeva. U pismu Njemačkom društvu za kemiju, on je objasnio kako je došao do tog značajnog otkrića. Završio ga je sljedećom rečenicom: “Proučavajmo snove, gospodo!”
