Riba je zdrava, i jesti je znači brinuti o svojem zdravlju. No, je li baš doista tako i je li živa u ribama bezazlena? Jesu li ribe iz uzgoja zdrave kao i “divlje” ribe – svako novo istraživanje samo doprinosi općoj konfuziji.
ZA: OMEGA-3 MASNE KISELINE
Riblje ulje je najbolji izvor omega-3 masnih kiselina. To je važno jer bez omega-3 kiselina ne možemo živjeti, a naša tijela ne mogu je proizvesti. Omega-3 kiseline pomažu protoku krvi kroz tijelo i obnavljaju ravnotežu našeg organizma, kaže prof. Richard Bazinet, stručnjak za metabolizam i masne kiseline.
Istraživanja su pokazala da omega-3 kiseline smanjuju rizik od smrtonosnog srčanog udara za devet posto, tvrdi profesor. Smanjuju upale, reguliraju ritam otkucaja srca, smanjuju krvni pritisak, opuštaju zidove arterija i smanjuju opasnost od stvaranja krvnog ugruška.
Masne kiseline smanjuju rizik od depresije, demencije, artritisa i šizofrenije – što je vitalno za razvoj fetalnog mozga i organizma. Neki su ljudi ipak zabrinuti, jer ona sadrži živu, otrov koji se povezuje sa sindromom adhda, te zastojima u razvoju djece. Ipak, postoji razlika između trovanja živom i niskim razinama žive u svim ribama, kaže Bazinet.
Ne postoji ograničenje u količini ribe koju konzumiramo, no većina ljudi ne konzumira više od 150 grama ribe tjedno, prema podacima kanadske zdravstvene organizacije.
PROTIV: U MORU NEMA DOVOLJNO RIBA
Nastavimo li konzumirati ribu sadašnjim tempom, do 2050. godine ostat ćemo bez nje, izjavljuje dr. David Jenkins sa Sveučilišta u Torontu, odjel za istraživanje metabolizma. On ukazuje na gubitak riba na kanadskoj istočnoj obali tijekom devedesetih godina kao poziv na buđenje, no dodaje kako to nije ostavilo nikakvog učinka na svjetonazor širom svijeta.
“Gotovo je sa dojmom da je more riznica riba. Vremena su se promijenila i da bismo ostali zdravi, moramo čuvati druge vrste i ne ugrožavati ih. Zato jer su već dovoljno ugrožene”.
Prema njemu, konzumacija ribe dva puta tjedno trebala bi biti limit koji si možemo dopustiti. Sve ostalo doprinosi pretjeranom izlovu.
Riba iz uzgoja je sklona bolestima
Buyer dodaje: “Ukoliko jedete ribu, pobrinite se da budete informirani odakle je. Riba iz uzgoja je sklona bolestima. Tilapija na primjer, ima dramatično niski udjel omega-3 masnih kiselina, do te mjere da je mi znanstvenici zovemo “vodena piletina”. Naime, prema Bibliji je Isus nahranio pet tisuća ljudi s pet štruca kruha i dvije ribe, za koju znanstvenici danas pretpostavljaju da je bila tilapija.
U ribogojilištu Aquafinca svakoga se dana odvija suvremeno čudo. Deseci tisuća mesnatih, još živih tilapija izvlače se iz rodnih spremnika u jezeru Yojoa. U hladnoj klaonici reže ih se na filete, nakon čega se avionima voze u SAD, pa tako do američkih tanjura stižu za manje od 12 sati.
Amerikanci su prošle godine pojeli 215 milijuna kilograma tilapije. To je četiri puta višenego prije deset godina, pa je tako ova nekoć nepoznata afrička vrsta ribe postala najpopularnija riba iz uzgajališta u SAD-u. Prije deset godina nitko nije ni čuo za nju. Sada ju svi žele jer nema okus ribe, osobito bolnice i škole, tvrdi Orlando Delgado, izvršni direktor tvrtke Aquafinca.
Ipak, da kažemo istinu: losos ima deset puta više omega-3 masnih kiselina nego tilapija. Aaron McNevin, biolog koji izrađuje standarde za uzgajališta tilapije smatra tilapiju “jednom od najinvazivnijih poznatih vrsta koje se vrlo teško riješiti kad uspostavi temelje na nekom području”.
Velike ribe su dugovječne i visoko su na prehrambenom lancu, tako da imaju i veće razine žive od malih riba, kao sardela, papalina ili inćuna. Zbog toga su manje ribe zdravije.
Obožavate li vi jesti ribu i koliko je puta tjedno konzumirate? Možete nam reći u komentarima.
VAŽNA NAPOMENA: Ova objava je isključivo informativnog karaktera. Za bilo kakav savjet, dijagnozu ili liječenje obavezno se obratite svome liječniku!
