U ovoj objavi možete pročitati nešto o tome kako pomoći pticama koje su u nekakvoj nevolji. Izvor za ovu objavu je web stranica glasnikokvir.wordpress.com. Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Kako pomoći pticama u nevolji, odnosno što učiniti ako ste našli usamljenog ptića?
Tijekom proljeća i ljeta često se mogu vidjeti ptići na tlu, bez roditelja na vidiku. Ovo nije razlog za brigu! To što roditelje ne vidimo ne znači da nisu tu. Sakupljaju hranu, motre na ptiće iz prikrajka ili su jednostavno uplašeni našim prisustvom. Operjali ptići uglavnom namjerno napuštaju gnijezdo nekoliko dana nego što su u potpunosti spremni da lete. Tada se desi da padnu na zemlju, a još uvijek nisu dovoljno snažni da nastave let. Na tlu, posebno u noćnim satima, mogu biti u opasnosti od napada pasa, mačaka i drugih grabljivaca.
Ako ptić nije povrijeđen, najbolje je podići ga na najvišu granu u blizini mjesta gdje ste ga pronašli ili još bolje gnijezda ukoliko ga vidite, skloniti se i prepustiti roditeljima da nastave brigu o njima. Mladunca možete podići koristeći ljestve ili rukom pažljivo staviti pticu na vrh nekog dugačkog štapa ili grane. Treba prinijeti štap grani drveta i strpljivo sačekati da ptica sa vrha štapa sama prijeđe na drvo. Kada su u pitanju ptice grabljivice, poput sova i vjetruški, poželjno je koristiti rukavice da ne bi došlo do povrede od njihovih oštrih kandži.
Situacija je bitno drugačija kada su pronađeni ptići laste ili čiope, jer su ove vrste izrazito prilagođene životu u zraku. S obzirom da se često gnijezde na teško dostupnim mjestima, poput visokih građevina, i da vraćanje u gnijezdo tada nije moguće, uglavnom je jedini pouzdan način na koji im je moguće pomoći ručno hranjenje dok ne budu sposobni za samostalan let.
Ne nositi ptice kući
Jako je važno da ptića, ukoliko je zdrav, ne nosite u svoj dom jer nećete moći da se brinete o njemu kao njegovi roditelji i da ga naučite vještinama preživljavanja u prirodi. To će mu značajno umanjiti šanse da opstane kada ga vratite u prirodu. Također, ljudi uglavnom nisu sposobni da osiguraju pravilnu ishranu za divlje ptice i mladunci često ugibaju zbog toga.
Sklanjanje mladunaca iz prirodnog okruženja preporučuje se jedino kada smo sigurni da su povrijeđeni ili napušteni.
Kako pomoći pticama i briga oko njih
Ako ste ipak uzeli pticu koju ste pronašli na zemlji, bitno je da znate da joj morate posvetiti mnogo vremena, jer je mladunca potrebno hraniti često. Pored toga, neophodno je da pratite njegovu prirodnu dnevnu dinamiku. Dnevne vrste se hrane danju, od rane zore do sumraka na svakih pola sata do sat. Noću odmaraju te im je potreban mrak i mir, dok je kod noćnih vrsta situacija obrnuta. Tip hrane koji mladuncima treba osigurati razlikuje se i zavisi od vrste ptice. Ptićima koji se hrane insektima (sjenice, crvenorepke, laste, čiope) potrebno je osigurati hranu u vidu mušica, komaraca, glista i crvića koje možete nabaviti u terarističkim i drugim trgovinama slične namjene.
Svaštojedi
Ptićima koji su svaštojedi (vrane, svrake) potrebno je davati sirovo mljeveno ili sitno sjeckano juneće ili pileće meso ili u mlakoj vodi natopljene granule za pse i mačke. I bubojedima i svaštojedima komadići hrane stavljaju se dublje u otvoreni kljun, u gušu, jer ga tako i roditelji hrane. Ako hranu stavite van tog mjesta, velika je vjerovatnoća da će je ptić nagonski izbaciti. Uz meso, ako je moguće, trebalo bi osigurati i gusjenice, sitne skakavce. Može i poneka cijela muha i mesni crvi, koje treba izbjegavati jer su previše masni. Mladuncima svaštojeda dobro je dodati komadiće sezonskog voća i žitarice (pšenica).
Mladuncima koji se hrane zrnevljem (vrapci, zebe, strnadice) potrebno je davati razno zrnevlje sitnijih žitarica (proso, pšenica, laneno sjeme, muhar), neočišćena zrna suncokreta i vodu. Za mladunce koji se hrane iz roditeljske voljke (gugutke, divlji golubovi) treba pripremiti razne mljevene žitarice u koje se može dodati i malo izmiksanog voća s mesom,. Od toga uz dodatak vode napraviti rjeđu kašu koja može špricom lako da se ubacuje (ubrizgava) u kljun mladunca. Ptice grabljivice kao što su vjetruška ili neke vrste sova, dok ne budu vraćene u prirodu, mogu se uspješno nahraniti nemasnom piletinom i pojiti svježom vodom. Sovama su, pored komadića svježeg mesa, potrebne i sitne kosti (koštani dijelovi hrane kojom se hrane) i dlake.
Za hranjenje ptića možete upotrijebiti dužu pincetu da bi ih podsjećala na kljun roditelja. Obavezno je davati i vodu na špricu ili pipetu, po malo ukapavati ptiću u kljun uz obrok dok mladunac ne nauči sam da pije.
Neredovna ishrana
Važno je znati da neredovna i neprilagođena ishrana izazivaju smetnje u varenju kod mladunaca. Često uznemiravanje i boravak u zatvorenom prostoru bez mogućnosti za letenje dovode do velikog stresa što može biti fatalno za mladu jedinku. Zato je najbolje da ptića, čim malo ojača i oporavi se, vratite u prirodu. Dug boravak sa ljudima dovodi u pitanje njegov uspješan povratak u prirodu.
Šta ako pronađete povrijeđenu pticu?
Ukoliko pronađete povrijeđenu pticu, neophodno je da dobije stručnu pomoć u što kraćem roku. Preporuka je da odnesete pticu kod veterinara kako bi ustanovio vrstu i stupanj povrede i dao joj prvu pomoć ili da se odmah obratite stručnim institucijama koje mogu preuzeti brigu o povrijeđenoj životinji. Dok ne osigurate pomoć, pticu možete držati u kartonskoj kutiji sa izbušenim rupama za zrak ili u transporterima za kućne ljubimce. Kao podlogu možete staviti novine, krpu ili ručnik. Također, ukoliko imate ljubimca, pobrinite se da se ne približava ptici kako ne bi doživljavala dodatni stres.
IZVOR: glasnikokvir.wordpress.com
