Kardiovaskularna oboljenja uzrokuju smrtnost u svijetu čak do 50% s time da na moždane udare otpada 10-12% . Postoje dvije vrste, onaj kod kojeg dolazi do začepljenja krvne žile i posljedično hipoksije i drugi, izljev krvi u mozak. Katkada uslijed anerizme za koju čovjek ni ne zna da je ima. Često se špekulira sa genetskim faktorom i stresom ali zapravo su statistike nejasne pa se puno češće upozorava na nezdravu ishranu i visoki tlak kao glavne uzročnike. Kao značajni neprijatelj se spominje kolesterol no pomna su istraživanja pokazala da kod apopleksije značajnu ulogu igra samo u 14% slučajeva. Uprkos tome fobija od kolesterola koji je vrlo važan spoj za dobro funkcioniranje našeg organizma u stalnom je porastu.
..Ovim putem bi Vam htjela i zahvaliti od srca na CD-u koji ste mi poslali ima skoro pola godine za moju tetu koja je pretrpjela par moždanih udara jedan za drugim. Naime, iz bolnice je puštena uz negativne prognoze od strane liječnika koji su nam rekli da će cijeli život provesti u pelenama, nepokretna i da ne očekujemo da će progovoriti. Kroz prvi mjesec oporavka uz Vaš CD skinula je pelenu, samostalno ide na WC, šeta, sve razumije i jako dobro komunicira 🙂 Hvala hvala hvala! (D.P.)
Priroda
Zapanjila me izjava jednog američkog liječnika da bi vrijednost, idealna, bila 4,2 što naravno podrazumijeva doživotno uzimanje preparata jer gotovo da ne znam čovjeka koji u normalnim okolnostima ima tako niske vrijednosti.
Priroda se pobrinula za hranu kojom se reguliraju masnoće u krvi. To su češnjak, sirutka, šitake gljive i čaj od ingvera koji ujedno jača srčani mišić.
Puno je veća prijetnja tihi ubojica tlak. Računa se da je presudan kod čak 73% svih kardiovaskularnih oboljenja. Iako postoje prirodna sredstva za regulaciju tlaka, poput recimo reserpina (korijen iz kojeg se dobiva se u Indiji koristio još prije 3000 godina, op.a.) ili imele, u velikoj se većini slučajeva ipak preporuča neki od brojnih lijekova. Njihova se efikasnost razlikuje od lijeka do lijeka i od pacijenta do pacijenta. Postoji nažalost posve nepredvidljiva „maligna hipertenzija“. U diskusijama oko tlaka stres zauzima značajno mjesto.
Tu se preporuča svašta, od lijekova protiv strahova i depresije do svih mogućih oblika meditacije i metoda opuštanja. Ponekad se u prvi plan dovode oblici meditacije kojima je svrha spiritualni razvoj a ne smanjenje tlaka ili psihotehnike za razvijanje marketinških vještina a ne ublažavanja unutarnje napetosti.
U praksi se srećem sa raznim slučajevima kardiovaskularnih oboljenja. Od infarkta, esktrasistola, drugih oblika aritmija, miokardiomiopatije kao i blažih i težih oblika moždanih udara ili hipertoničnih kriza.
Na početku sam teksta naveo ishod još jedne terapije koja je dala posve neočekivane, odlične rezultate. Uprkos vrlo lošim prognozama.
Prevencija za kardiovaskularna oboljenja
Strategija kojom se koristim u ovakovim situacijama kreće od deprogramiranja blokada u nesvjesnom. Te situacije onemogućavaju regeneraciju i onda kada je ona fizički moguća. Dijelom je to psihološki faktor ali sve ide uvijek uz posebne vježbe. Vježbe uključuju ciljane manipulacije mišićima jezika, vrata i samo ponekad očiju. Još uvijek rijetka klinička ispitivanja su pokazala da su drevna učenja koja su jeziku pripisivala vrlo velike moći ako se vježbe obavljaju redovito i pravilno bila ispravna i da je moguće poboljšati stanje kod parkinsonizma, multiple skleroze i moždanog udara. Najnovije takvo istraživanje dolazi iz Clevelanda. No, jasno je da te vježbe idu zajedno s drugim pristupima dakle u holističkom sklopu koji pokriva više aspekata. Pretpostavljam da bi te vježbe uz utjecaj na podsvijesne autodestruktivne impulse mogle imati bitan utjecaj na mikrocirkulaciju i brže stvaranje kolateralnih žilica kod žrtava navedenih bolesti.
Nerijetko se uz navedeno treba uzimati maslinovo, kokosovo i najčešće laneno ulje. U preventivne svrhe kod posljednjeg jer dolazi do sprečavanja nastajanja novih tromba u sistemu. Maslinovo više igra ulogu kod pratećeg dijabetesa. Kokosovo je ulje još uvijek misterij koji daje neke anegdotalne dokaze utjecaja na tijek Alzheimerove bolesti.
I kretanje može igrati određenu ulogu mada više kod preventive nego kurative. Preporuča se hodanje od 20 minuta na dan za osobe koje su prešle pedesetu. 30 minuta za one koje su u rizičnoj grupi za kardiovaskularna oboljenja i 60 minuta kao oblik prevencije od Alzheimerove bolesti.
Izvor: Facebook – Drago Plečko
VAŽNA NAPOMENA: Ova objava je isključivo informativnog karaktera. Za bilo kakav savjet, dijagnozu ili liječenje obavezno se obratite svome liječniku!
