Kasparov podsjeća na Fišera
Gari Kasparov, dok igra turnirsku partiju, izgleda pomalo nervozan. Kad nije na potezu, ustaje od stola i šeta, slično Mihailu Talju, u vrijeme njegovih “taljevskih” pobjeda kad se uspinjao prema vrhu. Svi stručnjaci mu proriču sjajnu šahovsku karijeru, a mnogi ga smatraju budućim prvakom svijeta, a prijatelji mu tepaju “Garik”.
Razgovaramo u restoranu hotela “Bosna” u Banjaluci, 1979. Sa nama je i bivši prvak svijeta Tigran Petrosjan, pa će u svom razgovoru uz odgovore možda budućeg prvaka čitalac ponekad čuti i mišljenje bivšeg prvaka.
Prvi je utisak da Gari Kasparov mnogo podsjeća na Bobija Fišera. On je kao i Fišer veoma mlad postigao mnoge sjajne rezultate, kao i Fišer izvanredno zna teoriju, svestran je, veliki je borac, a uz to i svjestan svojih snaga.
Počinjemo razgovor
-Kada ćete postati prvak svijeta?
-Na takvo provokativno pitanje ne želim odgovoriti.
–Karpov je bio prvak svijeta u 24 godini!
-Jedino je sigurno: ja ne mogu biti prvak u sljedećem ciklusu koji je već počeo, nego tek 1984. godine.
Petrosjan: Eto već je odgovorio na dva pitanja a znate li za onog učenika koji se žalio što ga je profesor srušio, iako je od tri postavljena pitanja znao dva. Istina, nije znao ono pravo pitanje, a prva dva su bila kako se zovete i kada ste rođeni.
Gledanje drugih
Kao što vidite, sve kategorije sam osvajao godinu dana prije Karpova, a šah naučio slično slavnom Kubancu Kapablanki, gledajući druge kako igraju.
-Ja sam došao Botviniku kao slab šahovski kandidat – kaže Gari Kasparov – a otišao kao jak majstor. Botvinik ima izvanrednu metodu prenošenja šahovskog znanja. Mi se sastanemo i on ukazuje na greške. Često kaže: “Treba dobro igrati šah. Pustite protivnika neka igra i on će sam pogriješiti”.
-Karpov kaže da nije baš mnogo naučio od Botvinika, jedino da je naučio kako treba prilaziti šahu.
-Ne slažem se s Karpovom. Ja sam brzo došao do titule majstorskog kandidata. Šah sam naučio u svojoj šestoj godini. Sa sedam sam postao trećekategornik, sa devet drugokategornik, sa deset sam bio majstorski kandidat, sa četrnaest – majstor. Ali, najteže je preći put od kandidata do majstora.
Šahovski zakoni
-Znam i to da hiljade navijača imaju svog idola, svog Mihaila Talja, ali sam od Botvinika naučio da šah ima svoje principe i da se ne može uvijek pobjeđivati na način kojim pobjeđuje Talj. Moraju se poštovati šahovski zakoni. Možda se moglo pobjeđivati na Taljev način prije deset godina, ali teorija je napredovala.
Petrosjan: Tačno je i Kraljevu indijsku obranu više ne vrijedi igrati.
Kasparov: Vrijedi, ali morate igrati skakačem na C6…
-Odlično poznajete šahovsku teoriju. Koliko dnevno posvećujete šahu?
-Da, dobro znam teoriju i imam razrađen svoj repertoar otvaranja u šahu. U prosjeku dnevno posvećujem četiri sata šahu, a ponekad i više.
II
-Što je šah za vas?
-To mi je sve u životu. Odličan sam učenik i u slobodno vrijeme volim čitati knjige. Volim Džeka Londona, Hemingveja. Mislim da ću studirati humanitarne nauke, ali šah će mi biti, ipak, glavno zanimanje.
-Ko je najbolji igrač na svijetu?
-Najbolji je bio Fišer… Sada je Karpov objektivno jači od ostalih, ali je velika izjednačenost među vrhunskim šahistima.
-A najbolji šahista svih vremena?
-Naravno, to je Aljehin. Poslije njega Keres. Ja volim univerzalne šahiste.
-Igrali ste s Karpovom?
III
-Da, 1975. kada je igrao simultanku. Izgubio sam tu partiju, ali prije četiri godine nisam igrao dobro.
-Da li ste vidjeli Fišera?
-Nikad ga nisam vidio.
-Što biste ga pitali da ga sretnete?
-Pitao bi ga nešto iz šahovske teorije, znam da bi razgovor s njim bio veoma koristan.
-Jugoslovenski šah?
IV
-Gligorić je vaš najbolji igrač svih vremena. Teško ga je dostići. Ljubojević igra čudno i nervozno, ali da iskreno priznam nisam ozbiljnije proučavao vaše šahiste.
-Imate li mnogo navijača?
-Da, naročito u Bakuu. Oni mi pišu, navijaju za mene kao što se navija u fudbalu.
-Za koga vi navijate?
-Za hokejaše CSKA.
-A u fudbalu?
-Naš nogomet je slabiji od hokeja.
Kasparov postao šahovski velemajstor u 17. godini
Obećao mi je dati intervju kad postane prvak svijeta. On vjeruje da će taj dan doći i samo je pitanje vremena kada će to biti. Anatolij Karpov sigurno i sam smatra ovog dječaka za svog najopasnijeg protivnika u budućnosti.
Sljedećeg dana, poslije četiri uzastopne pobjede remizirao je protiv Smejkala. Zamolio sam ga da iz hotela odemo u turnirsku dvoranu i snimimo televizijski intervju, jer vrijedi na traku zabilježiti razgovor s potencijalnim budućim prvakom svijeta. Bio je umoran, još nije večerao, ali je pristao.
Stao je pred televizijske kamere i pričao dvadesetak minuta, iskreno i veoma zanimljivo. Pomislio sam tada da je on novi Bobi Fišer, jer je jedino Fišer mlađi nego što je sada Kasparov osvojio titulu velemajstora.
Opet je pričao o Fišeru i u jednom trenutku je rekao: “Volio bih da se u šahu borim kao Fišer. Borba za pobjedu, to je osobina koju najviše cijenim kod šahista”.
Književnost i istorija bili su njegovi najmiliji predmeti u školi, ali je svima bilo jasno da taj dječak neće biti ni profesor ni istoričar nego šahovski velemajstor. I to je postao u 17. godini.
Veliki rival Karpovu
Na ekipnom prvenstvu Europe u Skari – Švedska, kada je bio najbolji pojedinac čitavog takmičenja,, potvrdilo se ono u što smo svi ranije vjerovali. Gari Kasparov će u budućnosti biti veliki rival Anatoliju Karpovu. Sa kakvom je samo lakoćom pobjeđivao svoje konkurente. I u trenutku kada bi se našao pred pobjedom, šetao je ubrzanim korakom kao da jedva čeka kada će postići novu pobjedu. Pravo zadovoljstvo je bilo poslije partije prići njegovom stolu i posmatrati vatromet analiza. Njegove ruke su brzo premještale figure po ploči, i vi ste tada vidjeli da protivnik nije vidio ni polovinu onih skrivenih varijanti koje je taj dječak sada pokazivao. Na omladinskom prvenstvu svijeta u Dortmundu 1980. godine on je podsjećao na Gulivera među Liliputancima. Sa lakoćom je pobijedio dva kola prije kraja turnira.
Briga
Vrijeme radi za Garija Kasparova. Majka je preuzela svu brigu i postala njegov najveći navijač.
-Majka, to je najljepša riječ za koju znam – Kaže Gari Kasparov.
-A ime Gari, da li te podsjeća na slavnog glumca Gari Kupera?
-Ne, nego na Harija Pilsberi, – kaže dječak koji je stidljivo dolazio u šahovski klub u Bakuu i tražio da se učlani pošto mu je majka pokazala prve poteze. U početku su oklijevali. Govorili su da je još mlad, ali kada su počeli igrati s njim, vidjeli su da nema šale. Dječak je najprije pobijedio predsjednika kluba i zbog toga su zaključili da ga ne samo moraju primiti nego mu dati i posebnog trenera.
Tako je počinjala neobična karijera Garija Vajnštajna, sada Kasparova, za koga Botvinik reče da uvijek stremi istini i da nastoji da bude objektivan.
Kasparov i jedno pismo iz Bakua
“Preda mnom tu na stolu sumornom još leži pismo što ga posla mati”.
Tako je pisao u jednoj lijepoj pjesmi slavni poeta Sergej Jesenjin. Pismo mu je stiglo iz njegovog Rjazana, a ovo pismo što leži na šahovskom stolu stiglo je iz Bakua. Piše ga Gari Kasparov, izazivač svjetskog prvaka Karpova. Da vidimo najprije što piše Gari Kasparov. Zamoljen da svojeručno napiše nekoliko rečenica za četvrto izdanje knjige “Velemajstori izbliza” i objasni svoju definiciju šaha. Gari Kasparov piše: “Po mome mišljenju, u šahu je teško izdvojiti i jedan od tri sastavna elementa: sport, umjetnost, nauka. Svatko u šahu može naći ono što poželi. Čisto sportski pristup osiromašuje šah, umanjuje njegovu estetsku vrijednost. Ljepota šaha, po mome mišljenju, sadržana je u harmoničnom spoju sportskog načela i stvaralačkog elementa u vrijeme pripreme zasnovane na naučnoj osnovi. Istina, u dubini duše od sveg srca mogu reći da me najviše privlači šah kao umjetnost…”
Idol Fišer
Napunio je dvadesetprvu godinu života 13. aprila 1984. Njegov veliki šahovski idol Bobi Fišer napunio je 41 godinu života 9. marta 1984. Na taj dan 1983. Gari Kasparov je postigao presudnu pobjedu u meču protiv Beljavskog i izjavio da je to bila rođendanska čestitka Fišeru.
Bobi Fišer i Gari Kasparov dvadeset godina razlike, ali mnogo sličnosti u shvatanju šaha, pa i u pokretima dok igraju partije. Pođimo daljom analogijom. Velemajstor rođen u Čikagu u drugoj godini života ostaje sa majkom i sestrom. Otac Gerard Fišer, fizičar, odlazi u nepoznatom pravcu. Velemajstor rođen u Bakuu u židovsko-jermenskoj porodici u sedmoj godini ostaje bez oca i uzima prezime Kasparov, po majci, baki i djedu, sa kojima stanuje.
Garijevi roditelji su inače brzo igrali šah, Fišerovi nisu. Bobi je naučio da igra zahvaljujući sestri. Imao je, kao i Gari, šest godina. Sada Fišera sasvim izostavljamo iz ove priče, riječ ima jedan novi Fišer – Gari Kasparov. Pitao sam ga nedavno kada će postati prvak svijeta. – Karpov je postao u 24-oj godini, Talj je bio nekoliko mjeseci mlađi, a ja bih mogao oboriti njihov rekord samo ako postanem prvak u 1984. godini, ali ja sam sve kategorije osvajao prije Karpova. Velemajstor u 17, prvak SSSR u 18, omladinski prvak svijeta u 17…
Kasparov i an pasan
Tigran Petrosjan: “Gari Kasparov spada u velike talente kakvi se rijetko rađaju. Ako se veličina talenta može porediti svrstavam ga u grupu s Fišerom, Taljem, Spaskim, Karpovom. Oni su jednaki od rođenja”.
Lav Polugajevski: “Svi proriču veliku buudćnost Gariju. Ja ne bih bio tako kategoričan. On ima sve šahovske preduslove, a da li će njegov nervni sistem izdržati tu napetost, ostaje da se vidi”.
Boris Spaski: “Kada Gari Kasparov igra šah, čini mi se da su njegove figure nabijene nakom fantastičnom energijom. To je dinamika poput mladog Talja. Gari Kasparov radi iako vrlo mnogo zna. On ima svoje ideje iz otvaranja. On plijeni svojom skromnošću i vaspitanjem. On je budući prvak svijeta”.
Iz knjige “Kasparov protiv Karpova”, D. Bjelica, 1984.
Koji vam je draži šahista:
-Kasparov
-Fišer
Recite nam svoje mišljenje u komentarima!
