Znanstvenici su sastavili kartu za ljudski genom – skupa svih gena u čovjekovu organizmu. Prvi pogled na kartu otkrio je da čovjek ima tek trećinu gena od očekivanih stotinjak tisuća. Ljudski genom, naime, ima oko 30.000 gena, što je samo 300 više nego u miša i dva puta više nego u vinskoj mušici.
Ljudski genom i karta gena
Znanstvena istraživanja dvije skupine istraživača, neovisno jedna o drugoj, došle su do istog senzacionalnog otkrića. Znanstvenici su sastavili kartu ljudskog genoma, skupa svih gena u čovjekovu organizmu. Kartu gena objavili su timovi privatne kompanije Celera Genomics i međunarodna skupina znanstvenika iz 18 zemalja okupljenih u projektu Human Genome Projects.
Otkriće je uspoređeno s dešifriranjem “jezika kojim je Bog stvorio život”. Doista se može reći da je dekodiranje gena jednako otkrivanju šifre života. No, u praktičnoj primjeni ovog otkrića u znanosti još uvijek se ne zna mnogo, jer odnosi golemoga broja gena nisu posve jasni, a mediji su najviše prostora posvetili mogućnosti da se uz pomoć karte genoma uspostavi nova i uspješna terapija za liječenje najsmrtonosnije bolesti – raka.
Čovjek ima samo – 30.000 gena
Znanstvenici su radili 10 godina. Njihovo je otkriće tada Bill Clinton nazvao najvećim u povijesti. Znanstvenici su prvo identificirali oko 3,5 milijarde kemijskih oznaka koje čine ljudski DNK, a zatim ih pravilno poredali. Sada još trebaju dokučiti funkciju svakog gena i njegov položaj na kromosomu.
Karta depifriranog ljudskog genoma objavljena je paralelno u svim svjetskim metropolama, te u američkom časopisu Nature i tako besplatno dana znanstvenoj zajednici na daljnja istraživanja.
Ljudski genom i spašavanje teško oboljelih
Prvi pogled na kartu otkrio je da čovjek ima tek trećinu gena od očekivanih stotinjak tisuća. Ljudski genom ima oko 30.000 gena.
“Mislili smo da imamo između 50.000 i 100.000 gena, pa smo zapanjeni otkrićem da ih je između 26.000 i 30.000, što je samo 300 više nego u miša i dva puta više nego u vinskoj mušici”, rekao je dr. Craig Venter, koji je siguran da ćemo uskoro spašavati mnoge oboljele od teških bolesti.
Otkriće genoma riješilo je već na početku mnoge nepoznanice i predrasude. Dr. Craig Venter smatra da je ideja da ljudsko ponašanje određuju geni velika zabluda. Također će se izgleda smanjiti strahovi od kloniranja ljudi jer su izgledi da klonirana osoba bude identična onoj koja se želi klonirati – ravna nuli. Znanstvenici tvrde da bi razvitkom genetike mogli prepoznati genetičke mentalne poremećaje poput depresije i šizofrenije, ili razloge sklonosti drogi i alkoholu…
Superkompjutor razotkrit će tajne života
Poznavanje točnog redosljeda gena nekog organizma međutim, ne objašnjava i koje su specifične fizičke značajke ili bolesti uzrokovane tim genima. Ali, točan redosljed gena olakšava daljnja znanstvena istraživanja. Craig Venter kaže da će poznavanje ljudskog genetskog koda omogućiti farmaceutskim kompanijama da mnogo brže razviju lijekove koji ciljaju proteine – uzročnike bolesti nastale djelovanjem mutiranih gena, a za to će se pobrinuti superkompjutor Gene blue, koji će biti 500 puta brži i moćniji od superkompjutora u atomskim laboratorijima u Livermoreu i Alamosu.
On će pokušati razotkriti tajnu života. Simulirat će proces pretvaranja u ljudskome tijelu aminokiseline u proteine, simulirat će molekule koje taj proces određuju, metabolizirajući hranu, boreći se protiv bolesti, itd.
Ljudski genom i osmo čudo svijeta
Gene blue bit će osmo čudo svijeta, kako drže u IBM-u. U današnjim kompjutorima svaka pločica silicija sadrži samo jedan mikroprocesor, a pločica je memorije odvojena. U kompjutoru Gene blue svaka će pločica sadržavati 32 mikroprocesora s odgovarajućom memorijom, što će enormno povećati brzinu proračunavanja.
Premda će biti čudo minijaturizacije, stroj će biti golem. Više od 12 metara širine i 1,8 metara visine, a raspolagat će s milijun odgovarajućih mikroprocesora. U IBM-u kažu da će biti potrebno pet godina da se stroj usavrši. No, toga dana kad bude usavršen označit će novu granicu medicine i kibernetike.
