Mršavost je poremećaj u deponiranju masti u potkožnom tkivu. Postoji mnogo tipova mršavosti. Dijele se na primarne i sekundarne tipove, pa pročitajte u nastavku nešto o tome.
Primarni tipovi za mršavost
a) steničan – izdužena stasa, neproporcionalnog tjelesnoj težini i smanjenog volumena utrobe. Čini se da je u ovom slučaju mršavost više posljedica smanjene sposobnosti organizma da iskoristi hranjive sastojke nego povećanog bazalnog metabolizma.
Kod staničnih, izrazito aktivnih osoba atletskog tipa i velikog apetita, prehrana mora zadovoljiti njihove kvantitativne i kvalitativne potrebe. Ona mora preveliku količinu bjelančevina svesti na normalnu i dati prednost – proporcionalnoj količini kalorija – obrocima na bazi masti i ugljikohidrata.
b) asteničan – (tjelesni infantilizam) mlitavog mišićja, niskog tlaka, loše cirkulacije krvi, slabog apetita i sniženog bazalnog metabolizma.
Takvim osobama potrebna je individualna, lako probavljiva hrana koja potiče apetit, s normalnom količinom kalorija u skladu s osnovnom potrebom organizma. Zbog lake probavljivosti i njenog kompletnog iskorištenja, važan je izbor hrane i način pripremanja.
Sekundarni tipovi mršavosti
Uzroci sekundarne mršavosti jesu:
a) slabo konzumiranje hrane (zbog slabe kupovne moći, neprikladnosti prostora, neznanja i predrasuda prema određenim vrstama hrane, zatim zbog bolesti usta, jednjaka i sl.).
b) poremećena probava i apsorpcija (povraćanje, proljev, oskudica probavnih enzima, jetrena insuficijencija).
c) zapreka u iskorištavanju osnovnih prehrambenih elemenata (zbog nekih bolesti metabolizma, žlijezda s unutrašnjim lučenjem, osobito tiroidne žlijezde, bolesti nadbubrežne žlijezde i gušterače).
d) prevelik gubitak energije (dijabetes, zarazne bolesti, učestalo krvarenje itd.) ili nerazmjer u negativnom smislu, između nedovoljnoga konzumiranja hrane i povećanih potreba organizma (trudnoća, dojenje, rast, pretjeran rad itd.).
Klasifikacije za mršavost
Mršavost se može prema količini izgubljenih kilograma klasificirati u laganu, umjerenu, tešku i krajnje tešku mršavost (kada prelazi 30%).
Teško se može ustanoviti određen način prehrane koji bi vrijedio za sve vrste mršavosti. Ne liječi se uostalom mršavost, nego njezin uzrok. Uglavnom, dovoljna je prehrana sa standardnom količinom kalorija koje ne prelaze osnovne potrebe organizma (barem u prvoj fazi).
Važan je do kraja iskorišten obrok – iako kalorički ne previsok – i primjena lako probavljivih i raznolikih režima ishrane koji stimuliraju apetit, izbjegavajući monotoniju u jelima, prilagođavajući ih ukusu i željama pacijenta. Obrok nova sadržavati velik postotak ugljikohidrata, s nešto većom količinom masti (dajući prednost mastima visoke biološke vrijednosti – fosfolipidima), a sadržaj bjelančevina mora se kretati unutar fizioloških potreba organizma.
Izbor hrane
Osobito treba pripaziti na izbor hrane; ona mora biti ukusna, lako probavljiva. U tom su pogledu najkorisniji izvori ugljikohidrata: šećer (može se uzimati i u kockicama, jedan ili dva sata prije jela da bi potakao osjećaj gladi), sokovi ili voće usitnjeno električnom mješalicom (svakako cijelo i s korom zbog visoke zasitne moći), povrće, pasirano i osobito u obliku varenca (pudinga); bijeli prepržen kruh i sva dijastazirana ili dekstrinizirana brašna za pravljenje tjestenine.
U režim prehrane treba uvrstiti hranu bogatu bjelančevinama visoke biološke vrijednosti, kao što je žumanjak, mlijeko s vrhnjem, mljeveno meso, pripremljeno u obliku pudinga ili propasirano, kao što je na primjer pire od mozga ili brisa.
Od začina: organske masnoće (ulje i maslac) najbolje kvalitete, konzumirane – sirove. U prvoj fazi liječenja mršavosti kao posljedice nekih organskih poremećaja ili bolesti – treba se opredijeliti za tekući ili polutekući način prehrane.
VAŽNA NAPOMENA: Ovaj članak je isključivo informativnog karaktera. Za bilo kakav savjet, dijagnozu ili liječenje obavezno se obratite svome liječniku!
