Prva knjiga o Makabejcima 1: Biblija i Stari zavjet

Prva knjiga o Makabejcima 1: Biblija i Stari zavjet
Vjera i religija – Biblija i Stari zavjet

Ispod možete pročitati poglavlje iz Biblije i Starog zavjeta Prva knjiga o Makabejcima 1. Prva knjiga o Makabejcima je jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta. Pripada u deuterokanonske knjige. Napisana je oko 100. pr. Kr. Ako u tekstu ispod postoje bilo kakve greške, slobodno nam to navedite u komentarima i nastojati ćemo to ispraviti u što kraćem roku.

Biblija, Stari i Novi zavjet – MENU

Prva knjiga o Makabejcima 1

1 – Aleksandar Makedonac, sin Filipov – tada već gospodar Grčke – provali iz zemlje Kitima i potuče Darija, kralja perzijskog i medijskog, i zakralji se namjesto njega.
2 – Povede mnoge ratove, zauze tvrđave i poubija kraljeve zemlje.
3 – Dopro je do nakraj svijeta i poplijenio mnoge narode. Sva zemlja pred njim umuknu, a srce se njegovo uznese i uzoholi.
4 – Sakupi silnu vojsku, podloži svojoj vlasti krajeve, narode i vladare da mu plaćaju danak.
5 – Konačno pade u postelju i uvidje da mu je umrijeti.

6 – 10

6 – Sazva svoje službenike, odličnike koji su s njim rasli od mladosti, i još za života razdijeli im svoje kraljevstvo.
7 – Tako, pošto je kraljevao dvanaest godina, Aleksandar umrije.
8 – A njegovi časnici preuzeše vlast, svaki na svome području.
9 – Svi se oni poslije njegove smrti okruniše, a tako nakon njih i njihovi sinovi. Tako se godine i godine množilo zlo na zemlji.
10 – Od njih dođe grešni izdanak Antioh Epifan, sin kralja Antioha, koji bijaše talac u Rimu. On se zakralji godine sto trideset i sedme kraljevstva grčkoga.

11 – 15

11 – U one dane nađoše se u Izraelu ljudi opaki koji stadoše uvjeravati mnoge: “Hajde da sklopimo savez s narodima svojim susjedima, jer otkako se od njih odijelismo, snađoše nas mnoga zla.”
12 – I mnogima se to svidjelo.
13 – Štoviše, požuriše se neki od naroda i odoše kralju, koji im dopusti da se povedu za poganskim običajima.
14 – I sagradiše u Jeruzalemu borilište, kako to običavaju pogani,
15 – prepraviše svoje obrezanje i otpadoše od svetog Saveza. Ujarmiše se s poganima i prodaše se da čine zlo.

16 – 20

16 – Kad je Antioh učvrstio svoju vlast, poduze da svom kraljevstvu podvrgne Egipat pa da kraljuje dvama kraljevstvima.
17 – Provali u Egipat sa silnom vojskom, s bojnim kolima i slonovima, s konjicom i velikim brodovljem.
18 – I zametne rat protiv Ptolemeja, kralja egipatskog, koji pred njim uzmače i pobježe. Padoše mnogi nasmrt ranjeni.
19 – I tako oni zagospodariše egipatskim utvrđenim gradovima i poplijeniše Egipat.
20 – A pošto je potukao Egipat, Antioh se godine sto četrdeset i treće vrati i krene protiv Izraela. Uziđe na Jeruzalem sa silnom vojskom.

NE PROPUSTI  Druga knjiga o kraljevima 22: Biblija i Stari zavjet

21 – 25

21 – Drsko prodre u Svetište i zaplijeni zlatni kadioni žrtvenik, svijećnjak sa svim, priborom,
22 – stol za prinošenje hljebova, sudove za žrtve ljevanice, kaleže, zlatne kadionice, zavjese, vijence i sav zlatni ures na pročelju Hrama, koje ogoli.
23 – Zaplijenio je sve srebro i zlato, oteo dragocjeno posuđe i opljačkao tajne riznice koje je mogao pronaći.
24 – Oplijenivši sve to, vratio se u svoju zemlju, pošto je izvršio pokolj i izgovorio silno bogohulstvo.
25 – U Izraelu nasta opća tuga po svim mjestima.

26 – 30

26 – Zastenjaše poglavari i starješine, obnemogoše mladići i djevojke – ljepota ženska sva uvenu.
27 – Mladoženje udariše u tužaljke; a nevjeste po ložnicama prokukaše.
28 – Sva se zemlja tresla od žalosti nad svojim stanovnicima, sav se dom Jakovljev obukao u sramotu.
29 – Nakon dvije godine posla kralj u gradove judejske nadglednika poreza, koji dođe u Jeruzalem s jakom vojskom.
30 – Najprije im je lukavo govorio o miru, i oni mu povjerovaše. Zatim iznenada navali na grad, potuče ga teškim udarcima i pogubi mnoštvo Izraelaca.

Prva knjiga o Makabejcima 1: 31 – 35

31 – Opljačka grad, zapali ga vatrom i sruši mu kuće i zid unaokolo.
32 – Žene i djecu učiniše sebi robljem i porazdijeliše među sobom stoku.
33 – Zatim su obzidali Davidov grad velikim i jakim zidom, s gordim kulama, i tako im postade utvrdom.
34 – Ondje smjestiše opaki ološ, ljude protivne Zakonu, koji se tu osiliše.
35 – Nagomilaše tu oružja i hrane i pohraniše plijen koji poplijeniše u Jeruzalemu. I tako se tu stvorilo neprijateljsko gnijezdo.

36 – 40

36 – Postade to zasjeda Svetištu, za sve vrijeme opak protivnik Izraelu.
37 – Proliše krv nevinu naokolo Svetišta i oskvrnuše sveto mjesto.
38 – Zbog njih pobjegoše žitelji jeruzalemski i grad postade naselje stranaca. Jeruzalem postade tuđina porodu svome, i djeca ga njegova napustiše.
39 – Svetište njegovo opustje k’o pustinja, blagdani mu se okrenuše u žalovanje, subote u porugu, a slava njegova u ništavilo.
40 – K’o nekoć slava njegova, namnožila mu se sramota, i sav se ponos njegov okrenu u tugovanje.

41 – 45

41 – I napisa kralj proglas svemu svom kraljevstvu da svi moraju postati jedan narod i svaki mora ostaviti svoje običaje.
42 – I svi se narodi pokoriše kraljevoj naredbi.
43 – I mnogi Izraelci prihvatiše njegovo bogoštovlje i počeše žrtvovati idolima i ne svetkovati subotu.
44 – A kralj posla u Jeruzalem, i u ostale judejske gradove, poslanice po glasnicima da se svi imaju povesti za običajima tuđinaca koji su u zemlji,
45 – pa da se u Hramu dokinu paljenice, klanice i ljevanice; da se više ne svetkuju subote i blagdani;

NE PROPUSTI  Druga knjiga o Makabejcima 2: Biblija i Stari zavjet

46 – 50

46 – da se onečisti Svetište i sveti narod;
47 – da se podignu oltari, sveti gajevi i idoli pa da im se žrtvuju svinje i nečiste životinje;
48 – da se više ne obrezuju djeca, da se onečiste svakom nečistoćom i gnusobom
49 – i tako zaborave Zakon i izmijene sve običaje.
50 – Tko se ne pokori kraljevoj naredbi, osuđen je na smrt.

51 – 55

51 – Kralj je svem kraljevstvu napisao proglase takva sadržaja i postavio je nadglednike nad svim narodom da se to provede. Svim je judejskim gradovima, svakomu napose, zapovjedio da prinose žrtve.
52 – I pridružiše im se mnogi od naroda, svi oni koji su otpali od Zakona, i zla velika učiniše u zemlji.
53 – Takvi primoraše Izraela da se skriva u svakojakim zbježištima.
54 – Petnaestoga dana mjeseca Kisleva, godine sto četrdeset i pete, sagradio je kralj na oltaru za žrtve paljenice Grozotu pustoši. I u susjednim judejskim gradovima podigoše žrtvenike.
55 – I palili su tamjan na vratima kuća i po trgovima.

56 – 60

56 – A u koga nađoše knjige Zakona, razderaše ih i baciše u vatru.
57 – Ako bi otkrili da tko čuva svitak knjige Saveza ili da pristaje uza Zakon, po kraljevoj je odluci bio ubijen.
58 – Takvo nasilje provodili su mjesec za mjesecom nad Izraelom, nad svakim koga bi po gradovima otkrili.
59 – Dvadeset i petoga u mjesecu prinosili su žrtve na žrtveniku podignutu na oltaru za paljenice.
60 – Po toj zapovijedi pogubljivali su žene koje su dale obrezati svoju djecu;

61 – 64

61 – objesili bi im o vrat dojenčad i smaknuli ih zajedno sa svim njihovim domom i s onima koji su izvršili obrezanje.
62 – Uza sve to, mnogi od Izraela ostadoše postojani i pokazaše se hrabri te nisu jeli od nečistih jela.
63 – Radije su išli u smrt nego da se onečiste hranom ili da oskvrnu sveti Savez. I tako su umirali.
64 – Uistinu, strašan gnjev bijaše nad Izraelom.

Koji su vama najljepši dijelovi iz poglavlja Prva knjiga o Makabejcima 1? Možete nam reći u komentarima. Hvala

Možda će vas zanimati i ovo: