Fenomen se ubraja među najspektakularnije na području paranormalnih pojava. To je psihokineza ili telekineza, tehnika djelovanja na predmete snagom psihe. Autor brojnih knjiga i ekspert za PSI-fenomene Ernst Meckelburg u ovom prilogu iznosi najzanimljivije primjere i najnovija tumačenja ovih pojava.
Psihokineza ili telekineza je vještina koja privlači pažnju
Efekt Uri Gellera pod povećalom znanosti
Tri tjedna za redom, u lipnju i u srpnju 1993. godine, u Bolnici milosrdnih sestara u četvrti Cerniakow, Stepinskaya 19-25, događale su se nevjerojatne stvari. Pojave spuka, izazvane psihokinezom, tjerale su bolesnike i osoblje bolnice u strah i dovodile do ludila.
Na drugom odjelu za unutarnje bolesti, liječnička oprema, staklene posude, zavoji i drugi predmeti kao da su podivljali, negirajući sve poznate fizikalne zakone. Letjeli su po zraku kao da se nalaze u bestežinskom stanju, a dolazili su – niotkuda! Letjeli su zrakom kako bi uz glasni tresak udarili u zidove sobe ili u razne predmete. Žlice su izletavale iz zida, a predmeti su bez teškoća prolazili kroz strop i druge čvrste prepreke.
Bolesnik izaziva psihokinetički kaos
Čitav kaos je prouzrokovao težak bolesnik, 30 godišnji Karel Borek. Bio je priključen na aparat za infuziju, a život mu je visio na tankoj niti. Iz duboke nesvjestice budio se tek s vremena na vrijeme, Borek je dovezen u bolnicu 9. lipnja, nakon teškog otrovanja alkoholom. Imao je upalu jetre i štitnjače, na plućima je imao edem, a imao je i upalu moždane opne. Dijelovi njegovog mozga gotovo da su odumrli.
I dok je u krevetu Borek lebdio između života i smrti, njegova svijest se uputila na putovanja kako bi izvodila nevjerojatne efekte što se protive svim poznatim zakonima fizike. No, prije nego što bi nastupile opisane i druge pojave, Borek bi ih najavio: – Sada počinjem sa svojim radom!
Gledano sa stajališta klasične medicine, posve je nemoguće da otrovan, djelomično razoren mozak može izvoditi takve efekte. Naime, koliko se zna, potencijal mozga nije dovoljno velik kako bi prouzročio takve fenomene čak ni kad je posve zdrav. Zbog toga mora pretpostaviti kako je za cijeli kaos odgovorna autonomna, ljudska svijest, svojevrsni ego. Promatramo li status svijesti kao nezavisan i samostalan, kao što je to učinio i slavni psiho-fiziolog, nobelovac sir John Eccles još prije nekoliko godina, PSI pojave, pa i psihokineza, gube na svojoj tajnovitosti.
Kao da su od kita ili od gume za žvakanje…
Psihokineza je osobito upečatljiva kod savijanja metalnih predmeta, odnosno pri takozvanom efektu UrI Gellera. Profesor John Hasted sa Collegea Birbeck, Sveučilišta u Londonu, proučavao je te fenomene uz pomoć brojnih mjernih i drugih instrumenata. Njegove provjere i mjerenja isključuju prijevaru.
U nekim slučajevima, predmeti poprimaju obilježja kita, odnosno žvakače gume na mjestima na koja djeluje psihokineza. Na taj je način gotovo isključeno djelovanje mehaničkih sila. U njegovim eksperimentima otpadaju prigovori koji se najčešće čuju kako se radi o savijanju metalnih predmeta. Naime, eksperimente je izvodio u strogo kontroliranim uvjetima u laboratoriju. Tako, medij nije mogao – sve ako je to i htio – koristiti kiseline koje bi nagrizale metal, odnosno kemikalije koje bi mijenjale njegova svojstva. A to je najčešći prigovor što ga protivnici psihokineze upućuju pristašama.
Dapače, Uri Geller je pod kontrolom Hasteda, a u nazočnosti iskusnih fizičara Davida Bohma, Teda Bastina, Jacka Sarffatia i drugih svjedoka, uspio bez dodira savinuti kristal molibdena, čiji je promjer iznosio 10 milimetara.
Geller savija kristal molibdena
Hasted je uzeo kristal, bez znanja drugih osoba, iz laboratorija Cavendish, Sveučilišta u Cambridgeu. Potpuno plosnati kristal se nalazio u kutijici, koju je Hasted nosio u džepu do početka eksperimenta. Hasted je rekao:
– Geller me zamolio da kristal postavim na neveliku, metalnu ploču… Izvadio sam ga iz kutije i postavio na ploču u vodoravni položaj. Sarffati je držao svoju ruku centimetar visoko iznad kristala i drugih predmeta koji su se nalazili na ploči. Geller je stavio svoju ruku iznad Sarffatijeve. Držao ju je tako dok Sarffati nije osjetio blago peckanje… I, odjednom, svi prisutni su vidjeli kako kristal mijenja svoj oblik. Savinuo se do kuta od 20 stupnjeva.
Psihokineza ili telekineza i psihokinetičke pojave
Pojam psihokineza dolazi od grčkih riječi psyhe i kinein – psiha i kretanje. On opisuje ne samo kretanje predmeta pod utjecajem psihe, nego i druge fizikalne, do sada neobjašnjive fenomene:
- Materijalizaciju pojedinih predmeta, savijanje žlica, vilica i drugih predmeta, transmutacije i druge slične pojave.
- Djelovanje svijesti na fotografske filmove ili na magnetofonske vrpce, odnosno stvaranje optičkih i akustičnih fenomena kao što su psiho-fotografije ili neobjašnjiva pojava glasova.
- Jačanje ili neutraliziranje djelovanja sile teže, levitaciju, na primjer.
- Spontane promjene mjesta objekata, poput fenomena kao što su teleportacije, penetracije, pojava lutajućih duhova i slično.
- Stvaranje mjerljivih magnetskih i gravitacijskih polja oko pojedinih objekata.
Teleportacija kroz “hiperprostor”
Profesor Hasted je izvodio eksperimente sa psihokinetičkim medijem iz Londona, Stephenom Northom. Ispitivao je teleportaciju i dokazao je njeno objektivno postojanje. On je pretpostavljao kako psihokinetički mediji prenose na neobjašnjiv način predmete koje pomiču ili savijaju kroz drugi, paralelni svemir. Riječ je o tzv. hiperprostoru koji ima više od četiri dimenzije.
