
Pustinjska lisica potiče iz Sjeverne Afrike, a danas je možemo pronaći i kod nas. Pustinjska lisica (lat. Vulpes zerda) egzotični kućni ljubimac – potječe iz Sjeverne Afrike, odakle se vrlo brzo proširila na ostatak svijeta. S obzirom na to što se vrlo lako može pripitomiti, sve više ljudi počinje je držati kao kućnog ljubimca. Važno je naglasiti da će vam za držanje pustinjske lisice biti potrebna posebna dozvola.
Pustinjska lisica je vrlo aktivna životinja
Pustinjska lisica u prosjeku naraste oko 40 centimetara, dok se njena težina kreće od jednog do dva kilograma. Osim toga, mužjaci pustinjske lisice nešto su veći od ženki. Iako je vrlo aktivna životinjica, potrebno je paziti da ne izgubi energiju te je redovno hraniti. Što se tiče ishrane najviše joj odgovaraju miševi, insekti, jaja, ali i dehidrirana hrana za pse.
Važno je da hrana koju dajete pustinjskoj lisici bude s vrlo visokim udjelom mesa i bez žitarica koje štete njenom zdravlju. Iako nisu osjetljivog zdravlja, važno je redovno posjećivati veterinara.
Feneci su manji sisari iz porodice zvijeri, a poznate su i kao najmanje lisice na svijetu. Toliko su male da najkrupniji mužjaci teže svega kilogram i po, a ženke ne više od 800 grama. Ono po čemu je pustinjska lisica poznata jeste činjenica da je to jedina vrsta lisice koja može da se pripitomi.
Vrlo je otporna
Majušna pustinjska lisica je veoma spretna i otporna na surove uvjete života. U stanju je da u toku života ne okusi ni kap vode. Jedina tekućina koja joj je u Sahari uvijek na raspolaganju potječe iz rijetkog raslinja, mesa i jaja, gmizavaca i ptica kojima se hrani. Poslije sumraka, kad vrelina umine, ogladnjela lija kreće u lov. Iako je društvena životinja, kad lovi, najčešće je sama. Dok vreba plijen, samo joj oči svijetle u mraku. Uvijena u svoj dugi topli rep od guste dlake, može satima da čeka žrtvu, uprkos hladnim saharskim noćima. Njene kratke noge sa širokim šapama, prekrivene gustom dlakom, prilagođene su kretanju kroz pijesak. Ogromne uši, dugačke i po 15 centimetara, najviše joj pomažu pri lovu. Zahvaljujući njima, može da pronađe gmizavce koji se kreću duboko ukopani u pustinjski pijesak. I pored toga što je vješt lovac, lisica često ostane bez ulova, tako da višak hrane zakopava.
Fenek lisice su najmanji pripadnici porodice lisica sa najvećim ušima u odnosu na veličinu glave. Dobro podnose visoke ljetne temperature jer im je postojbina Sahara, a velike uši im, pored toga što omogućavaju da čuju čak i kretanje insekta ispod zemlje, služe i za termo regulaciju. Zahvaljujući njima ispuštaju suvišnu toplotu iz tijela.
Pustinjska lisica se odmara po danu
Ova životinja se u dnevnim satima odmara i krije od sunca u svojoj jami ukopanoj u tlo. Njen dom najčešće se nalazi ispod polusasušenog žbunja, čije korijenje vezuje rastresito pustinjsko zemljište, ne dozvoljavajući dugačkim tunelima lisičijeg doma da se obruše. U jami, pored para pustinjskih lisica, obično žive i njihovi mladunci i potomci iz nekoliko prethodnih generacija, koji pomažu roditeljima u odgajanju mladih. Vrijeme parenja započinje u siječnju ili ožujku. Trudnoća ženke traje 52 dana i na svijet donese od dva do pet mladih, koji se prvih mjeseci hrane mlijekom.
IZVOR: mycutebaby1.blogspot.com