Neurolozi i fiziolozi sve više otkrivaju iznenađujuću snagu i sposobnosti koje posjeduje stari ljudski mozak, te tako ruše mitove vezane uz starenje mozga.
Najnovija istraživanja ruše mitove vezane uz starenje mozga.
Svi ponekad mislimo o tome hoće li nam starost jednoga dana uništiti razum, sposobnost zaključivanja i naše pamćenje. Čak i ako ćemo biti dovoljno sretni da izbjegnemo neke drastične bolesti kao što su tumor ili Alzheimerova bolest, vjerujemo u to kako će starost nesumnjivo utjecati na rad našeg mozga.
Sposobnosti koje posjeduje stari ljudski mozak
Istraživanja općenito pokazuju kako 70 – godišnjaci trebaju više vremena i više griješe pri testovima pamćenja nego 20 – godišnjaci. No, rezultati tih istraživanja se razlikuju od čovjeka do čovjeka. Tako je nemoguće utvrditi kako to vrijedi i za većinu 70 godišnjaka. Douglas Powell, fiziolog s Harvardskog sveučilišta, o tome kaže: “Jedino što možete pretpostaviti kod 65 – godišnjaka ili 75 – godišnjaka je koliko će svjećica ugasiti na rođendanskoj torti”. Isti fiziolog je ispitivao sposobnosti zaključivanja i pamćenja, te vizualne sposobnosti i sposobnosti snalaženja u prostoru na velikom uzorku od 583 osobe. Dob ispitanika bila je različita i kretala se od 25 do 92 godine.
Testiranjem je pronašao da jedna četvrtina pa čak i jedna trećina osamdesetogodišnjaka pokazuju iste sposobnosti kao i puno mlađi ljudi.
Neki su 80 – godišnjaci čak bili među pojedincima koji su imali najbolje rezultate u grupi.
Powellova istraživanja samo potvrđuju rezultate sličnih prethodnih istraživanja koja su pokazala kako većina ljudi zadržava jake mentalne sposobnosti najmanje od 70 – te godine, i to bez značajnijeg opadanja. K. Warner Schaie, direktor Gerontološkog centra na Pennsylvanijskom sveučilištu, otkrio je činitelje koji najviše utječu na naše mentalno zdravlje. Radi se o natprosječnom obrazovanju, dinamičnom i raznolikom životu, te braku s odgovarajućim partnerom. Na naše mentalno zdravlje negativno utječu rutina i jednoličnost života, te nezadovoljstvo životom.
Pamćenje
Mnogo godina smatralo se kako kod starijih ljudi svakodnevno umire 100.000 neurona koji odnose sa sobom i pamćenje zabilježeno u njima.
Zadnja istraživanja pokazuju da se neuroni samo sužavaju. Odnosno ne umiru u gomilama kao što se mislilo. Odumire hardver moždane stanice (nalik telefonskoj vezi ili procesorima). Dok softver ili samo sjećanje može postati još sofisticiranije. Barry Gordon tako kaže: “Reći kako ćete izgubiti pamćenje kada ostarite, zvuči kao da kažete kako će vam se jednom pokvariti automobil. On će jednom dotrajati, ali uz pravilno održavanje neće se pokvariti.”
Najnovija istraživanja pokazuju da je ključ u održavanju zdravog mozga izlaganje mozga novim iskustvima i mentalnim stimulansima. Dokazi pokazuju i to da onaj mentalni trening koji nam ne čini zadovoljstvo i u kojem ne uživamo nije ni približno toliko koristan kao onaj u kojem uživamo.
Powell je dobio najbolje rezultate ispitivajući mentalne sposobnosti upravo kod ljudi koji su voljeli dosta čitati i učiti i to radi vlastitog zadovoljstva i zabave, te zbog želje za usavršavanjem.
Stari ljudski mozak i vježbanje
U mnogim slučajevima bolesti uopće ne utječu na starenje mozga. S druge strane, stres, pretjerivanje s hranom i neaktivnost djeluju na opadanje i tjelesnih i mentalnih sposobnosti. Vježbanje, u pravilu, poboljšava mentalne sposobnosti neovisno o zdravstvenom stanju i starosti.
Ocjenjujući na testovima te sposobnosti, pokazalo se da ljudi koji se bave umjerenom fizičkom aktivnošću (kao što je npr. hodanje 30 minuta dnevno) pokazuju bolje rezultate od onih koji nikada ne vježbaju. No, neka istraživanja pokazuju pad rezultata kada se razina vježbanja previše pojača.
Samopomlađivanje
“Stari ljudski mozak posjeduje čudesnu sposobnost samopomlađivanja. Ako se i “počnete gubiti, uvijek se možete vratiti natrag”. To kaže S. Raport s Američkog nacionalnog instituta za starenje. Ovaj institut je proučavao moždane aktivnosti kod mlađih i starijih osoba. Došao je do zaključka kako se moždane stanice starijih osoba mogu povezivati s novim (drugim) moždanim stanicama ako ove prve nisu u stanju obaviti posao. Tako mozak može “prebacivati zadatke” s jednog područja mozga na drugo.
Paul Balets s Max Planck instituta je uspio, na primjer, istrenirati grupu starijih ljudi da zapamte prosječan niz od 60 slučajnih brojeva i 35 imena. A to je mnogo više nego što može većina mladih ljudi bez odgovarajućeg treninga.
Schaie i Willis, također tvrde kako bi ljudi u 70 – im godinama s lošijim mentalnim sposobnostima. Zato jer su oslabile zadnjih 14 godina, mogli iste dramatično poboljšati.
Stari ljudski mozak i mudrost
Ne gledaju sve kulture na starije ljude kao na “mentalno zaostale”. Narodi mnogih istočnih, a i drugih kultura, od drevnih vremena poštovali su starije ljude zbog njihove mudrosti.
Znanstvenici koji danas “mjere” mudrost u laboratorijima kažu kako se ona redovito povećava sa starenjem. Netko tko je po njihovim kriterijima mudar, posjeduje kvalitete kao što su pronicljivost, pravilno rasuđivanje, te sposobnost pravilnog sagledavanja i rješavanja problema.
Mnoge studije pokazuju kako stariji ljudi nadoknađuju manjak brzine pri rješavanju zadataka sa svojom efikasnošću. Naime, iako mudrijoj osobi treba duže vremena da donese odluku, ta će odluka u pravilu biti bolja.
Iako još mnogo toga treba otkriti na području starenja mozga, za starost se više nikada neće moći reći da predstavlja razdoblje mentalne nesposobnosti. Stariji mozgovi, sudeći prema zaključcima stručnjaka, nisu inferiorni. Ti mozgovi su jednostavno drukčiji od mlađih mozgova. To ponekad znači kako mlađi ljudi nisu u vijek u prednosti i to zbog njihovog nedostatka informacija, iskustva i mudrosti.
