Ispod možete pročitati neke zanimljivosti o gljivama koje vam do sada možda uopće nisu bile poznate. Te zanimljivosti će vas sigurno zabaviti i oduševiti. Gljive su jedno od carstava u domeni eukariota. Pretpostavlja se da sadržavaju oko milijun i pol vrsta, od kojih je znanstveno opisano tek oko 70 000.
Interesantne činjenice i zanimljivosti o gljivama
Pečurke
Sve pečurke su gljive, a sve gljive nisu pečurke. Pečurka je mesnato plodno tijelo gljive odnosno pojavni oblik u jednoj životnoj fazi gljive (u reproduktivnoj fazi). Gljive su heterotrofni organizmi bez hlorofila (uzimaju gotovu hranu iz prirode) i sastoje se od micelijuma koji je izgrađen od hifa ( hife predstavljaju dugačke i često granate filamente – ćelije). Zajedničko za sve gljive i biljke su biljni hormoni, a zajedničko za gljive i životinje su ćelijski zid od hitina, pigment melanin i enzimi prisutni u mitohondrijama (ćelijske organele za ćelijsko disanje i metaboličke procese). U stvari, gljive i životinje, zajedno, spadaju u jedno super-carstvo Opisthokonta.
Reciklaža
Gljive recikliraju biljke poslije njihove smrti i pretvaraju ih u plodnu zemlju. Da nema gljiva, planeta Zemlja bi bila zatrpana sa nekoliko desetina metara biljnih (i životinjskih) ostataka i život na zemlji ne bi bio moguć.
Najstarija gljiva
Najstarija gljiva na svijetu je nađena u Ćilibaru i stara je oko 90 milijuna godina – to je jedna vrsta Cordyceps gljive.
Boje
Od raznih gljiva mogu se napraviti predivne boje za tkanine.
Rast
Mnoge gljive rastu prema sunčevoj svjetlosti, prateći sunce isto kao i biljke. Za razliku od biljaka, naučnici još nisu otkrili kako gljive koriste sunčevu svjetlost.
Spore
Spore gljiva (i ćelijski zid kod gljiva) se sastoje od hitina – najtvrđe prirodno-stvorene materije na Zemlji. Neki naučnici smatraju da su spore gljiva sposobne za put kroz svemir; drugi čak vjeruju da su gljive dospjele na Zemlju iz Svemira! (A neki vjeruju da su ljudi koji ovo tvrde i sami sa druge planete!). Pod odgovarajućim uvjetima, spore nekih gljiva mogu da budu uspavane čak stoljećima i da ponovo budu fertilne (plodne) poslije toliko vremena.
Korist
Gljive su višestruko korisne, i to ne samo kao hrana i lijek. Neke gljive se koriste za bioremedijaciju, da apsorbiraju i prerade opasne i toksične supstance kao što su ulja, pesticidi i industrijski otpad, na mjestima gdje takve supstance predstavljaju veliku opasnost po životnu sredinu. Gljive kao izvor hrane mogu koristiti i razne druge vrste mikroorganizama – neke bakterije kao npr. Echerichia coli.
Džinovske gljive
Mnogo prije nego što je drveće naselilo Zemljino tlo, Zemlja je bila prekrivena džinovskim gljivama. Dokaz za to je fosil organizma Prototaxites (visok 8m i širok 1m), koji je predstavljao pravu enigmu za naučnike čitavih 150 godina, otkada je otkriven 1859. godine od strane jednog Kanađanina u Saudijskoj Arabiji.
Šumsko pile
U prirodi postoji jedna gljiva koja raste na drvetu i ima skoro identičan ukus kao piletina, koja se zove Laetiporus sulphureus – šumsko pile.
Medenjača
U Oregonu, u Sjevernoj Americi, postoji džinovska gljiva medenjača (Armillaria ostoyae), koja je stara 2400 godina. Njen micelij prekriva površinu od oko 890 hektara, polako ubijajući drveće u toj šumi. To je najveći živi organizam na Zemlji.
Psihodelične gljive
Gili Trawangan je mali otok u Baliju. Tamo se javno i legalno prodaju i konzumiraju psihodelične gljive. Stavljaju ih u milkshake i jedu ih kao čips.
Grupiranje
Vilino kolo je prirodna pojava gdje se plodna tijela gljive grupiraju tako da formiraju oblik kružnice.
Sličnost
Gljive su sličnije životinjama nego biljkama.
Gljiva hrčak
Postoji gljiva koja liči na mozak i jako je otrovna. U Švicarskoj i Njemačkoj je zabranjena njena prodaja, dok je neki drugi smatraju za delikatesu. Reč je o gljivi Gyromitra esculenta (Hrčak).
Zelena pupavka
Najotrovnija gljiva na svijetu Amanita phalloides – zelena pupavka, ima lijep i bezazlen izgled kao jestive gljive, također joj je ukus jako prijatan (nikako se ne preporučuje isprobavanje), a simptomi trovanja se javljaju jako kasno, tek kad je uništila jetru i bubrege. Dovoljan je samo jedan maleni šeširić ove gljive da ubije odraslog čovjeka. Budite jako oprezni i ako želite da berete gljive u prirodi za jelo, prvo naučite sve o otrovnim gljivama!!!
Magične gljive
Prva dokumentirana studija o efektima „magičnih“ gljiva desila se 1799. godine, pošto je jedna londonska obitelj greškom pojela ove gljive za večeru.
Vitamin D
Gljive mogu da proizvedu vitamin D kada su izložene sunčevoj svjetlosti, baš kao i ljudska koža. Zapravo, izlaganjem svježe ubrane gljive šitake, sa listićima na gore, sunčevoj svjetlosti, za 8 sati može se povećati koncentracija vitamina D u njoj za čak 4600 puta.
Pod vodom
Psathyrella aquatica je gljiva koja potpuno živi pod vodom.
Bioluminisencija
Mycena porodica gljiva sadrži više od 70 vrsta gljiva koje svijetle u mraku. Ove gljive proizvode svjetlost kemijskom reakcijom koja se zove bioluminisencija. U prošlosti, ljudi su osvjetljavali put kroz šumu koristeći panjeve obrasle ovim malenim svijetlećim gljivicama.
Mikoriza
Preko 80% svih biljaka na Zemlji su u mikorizi sa gljivama. Korijenje biljaka je u simbiotskom partnerstvu sa podzemnim micelijumom. Micelijum hrani biljku preko korijenja, a za uzvrat biljka daje hranljive sastojke micelijumu.
Antibiotici
Gljive stvaraju antibiotike i koriste ih da se odbrane i otjeraju druge mikroorganizme koji su im konkurenti u ishrani. Antibiotik penicilin izveden je iz gljive (plesni) Penicillium.
IZVOR: svetgljivakukavica.blogspot.com
Nadamo se da su vas zabavile ove navedene zanimljivosti o gljivama. Ako želite, možete nam nešto više reći o gljivama ako znate. Zahvaljujemo unaprijed!
