Ispod možete pročitati neke zanimljivosti o ježu. Te zanimljivosti su vam možda bile poznate, manje poznate ili su vam totalno bile nepoznate. Svakako, nadamo se da će vas ova objava zabaviti.
Neke zanimljivosti o ježu
Ježevi su lijepi, bezopasni i vrlo korisni. Ako živite u kući s okućnicom, oslobodit će vas puževa, zmijskih jaja, malih otrovnica i insekata štetnih za vrtove. Mali ježići ostaju bez majki iz više razloga; trovanja, stradavanje majki kada izlaze po hranu, a najveći broj malih ježeva nastrada kad i sami počnu izlaziti iz brloga. Proljeće je vrijeme kad biste mogli naići na mlade ili posve male ježeve. U njihovim lutanjima, možete ih ugledati dok prelaze cestu, pa bi vozači trebali dodatno pripaziti.
Ježevi nisu kućni ljubimci već divlje životinje, i to zaštićene zakonom kao prirodne rijetkosti. Zato mislim da bi Vaš najplemenitiji gest bio da ga ne dirate, već da ga ostavite u dvorištu. Ako je u nevolji pomozite mu. Od njega možete imati samo koristi, jer je bubojed (hrani se skakavcima, bubašvabama, puževima, glistama, zmijama, žabama…).
Prebivalište
Ježić spava zimski san, pa ga preko zime nećete vidjati u dvorištu. Također se ne preporučuje premještanje ježeva, jer se oni snalaze tako što prate svoj mirisni trag, a ako ga premjestite on više neće moći da ga nađe.
Male se životinjice bez obzira na svojih 7.000 bodlji koje koriste u obrani obožavaju igrati i vrtiti po rukama. Najradije prebivaju na rubu šuma, u parkovima i vrtovima, pa prema tome, poželite li ovog neobičnog kućnog ljubimca, budite spremni na to da mu se neće svidjeti vaša dnevna soba. Najviše su kao ljubimci prihvaćeni u Sjevernoj Americi. Prvenstveno se smatraju kukcojedima jer insekti predstavljaju najveći dio njihove prirodne prehrane. Međutim, u ‘zarobljeništvu’ (kao kućni ljubimci) jedu jabuke, banane, vrhnje razrijeđeno s vodom, pa čak i suhu mačju hranu, a najviše piju vodu. Želite li im proširiti prehranu, učinite to sa svježim sirom, salatom i kajganom, a izbjegavajte čisto mlijeko (bez obzira na postotak masnoće), začinjenu hranu i kruh.
Zanimljivosti o ježu: Veličina
Uglavnom su noćne životinjice pa su u to doba aktivni, a odmaraju se između 5 ujutro i 8 navečer. Leđa su im prekrivena redovima bodlji, a trbusi mekanim, laganim krznom. Kada se nađu u opasnosti, skupe se u čvrsto klupko pa izgledaju kao loptica divljeg kestena. U opuštenom stanju bodlje im leže gotovo pljosnate.
Veličina koju dosegnu kreće se između 12 i 20 cm, a mogu živjeti od 3 do 8 godina, u prosjeku 4 ili 5. Najčešće su tamnosmeđe boje s bijelim vrhovima bodlji, iako postoje i potpuno bijele vrste, nazvane ‘snježne pahuljice’. Iako nemaju mekanu dlaku podatnu za maženje (kao mačke npr.), vole biti u kontaktu s ljudima (pripitomljeni ježevi, naravno) pa se penju na ramena i prelaze s jedne osobe na drugu.
Ako imate želju držati ježa kao kućnog ljubimca, morate biti svjesni činjenice da ga nećete moći izvoditi u šetnje niti će biti pametno stavljati ga u krevet da spava s vama. Za početak, dok se ne navikne na vaš dodir, dobro je primati ga u ruke zamotane tankim ručnikom (za svaki slučaj!). Dobro je znati da ježevi prepoznaju miris pa ih dezodorans ili parfem može zbuniti. Tvrdoglavim ježevima možete staviti svoju majicu u kavez kako bi se navikli na vaš miris. Također pazite na to da ih ne primate u ruke odozgo da vam prst ne ostane ‘zarobljen’ između bodlji jer može biti bolno.
Što učiniti ako naiđete na ostavljenog malog ježića
Ježića odmah utoplite (termofor, boca s toplom vodom i dekica). Svakako pokušajte potražiti majku u blizini ili je pričekati. Bilo bi dobro da je ježić posisao prvo majčino mlijeko, jer ono ima antitijela koja ga štite od infekcija. To se obično događa u prvih 24 sata, i važno je za preživljavanje ježića. Ježića odnesite veterinaru te se posavjetujte. Ukoliko to nije moguće, ježiću možete pomoći na sljedeći način:
Prvi tjedan se ježići hrane svaka 2-3 sata, a kasnije se taj period između hranjenja povećava za po jedan sat u svakom slijedećem tjednu. Najbolje ih je hraniti kozjim mlijekom, sve ostale zamjene pokazale su se nedostatnima. Mlijeko treba biti mlako (nikako hladno), što znači da ga prije svakog hranjenja treba lagano ugrijati.
Ježiće je najbolje hraniti kroz kapaljku ili na špricu od 2 ml. Čvrsta hrana (za mladunčad mačaka) se počinje nuditi već s 3 tjedna starosti (male količine), smanjuje se broj mliječnih obroka, te većina ježića prelazi na samostalno hranjenje već u dobi od 5-6 tjedana. Čim im se počne nuditi čvrsta hrana, treba im ponuditi i svježu vodu.
Ako u blizini postoji neka mama ježica, može joj se pokušati podmetnuti i nađeni mali ježić, što ponekad i uspijeva.
Opće upute
Možda ježić, u početku, neće prihvaćati zamjenu za majčino mlijeko. Trebat će mu vremena i za prilagodbu novim uvjetima. Prije hranjenja, obavezno operite ruke. Ježići su vrlo osjetljivi na infekcije. Općenito, mali ježevi trebaju biti čisti i držani na toplome, a iza svakog hranjenja im je dobro vrlo nježno izmasirati trbuščić, kao što bi to činila njihova majka, njegujući ih nakon hranjenja.
Oni su sisavci
Ježevi su sisavci, kukcojedi, čija su prepoznatljiva karakteristika – bodlje na leđima. One su njihova prirodna obrana, pa ako ježić osjeti opasnost, sklupčati će se u malu bodljastu lopticu. Trbuščići su im prekriveni mekanim, laganim krznom. Od osjetila, najrazvijeniji su im njuh i sluh pa mogu prepoznati i najmanji šum. Vole samoću, nemaju neugodan miris i nisu zahtjevni. Ježevi su noćne životinjice, preko dana uglavnom spavaju pa su idealni za zaposlene osobe koje se navečer žele opustiti uz svojeg ljubimca. Po karakteru, i mužjak i ženka su jednako dobri kućni ljubimci. Glasaju se smiješno i neobično, što podsjeća na dahtanje, grebanje, kliktanje i puhanje. Nisu agresivni te ćete ih uz malo strpljenja moći pripitomiti. Ne preporučuju se kao ljubimci maloj djeci.
Zanimljivosti o ježu – pripitomljavanje
Pripitomljavanje ježa treba biti postupno i strpljivo. Za početak, ježić se treba naviknuti na vaš dodir. Bilo bi dobro da ga prvih par dana, primate u ruke zamotane tankim ručnikom. Zatim ga, nježno i oprezno, uzimite u oprane ruke. Ježevi imaju istančan njuh pa ih različiti mirisi (drugi parfem i sl.) mogu zbuniti. “Tvdoglavijim” ježićima možete u kavez staviti svoju majicu kako bi se navikli na vaš miris. Osim mirisa, ježevi imaju istančan sluh pa će prepoznavati i vaš glas. U procesu zbližavanja im nježno i tiho pričajte. Stavite ga u krilo i ponudite mu omiljenu slasticu. Pritom ga možete nježno dirati po leđima, odostraga prema naprijed do njuškice, sve dok se ne prestane smatati u kuglicu i puhati. Taj proces može trajati tjednima.
S vremenom, ježić će vam dopustiti da ga mazite i po dijelovima bez bodlji – njuškici, licu, nožicama i trbuhu. Kad steknete njegovo povjerenje, ježić će postati vrlo umiljat, šetati će uz vas i po vama i pratiti vas. Svakako se bavite ježićem rano navečer, kad je budan, jer pospani ježevi znaju biti nervozni pa je pripitomljavanje znatno otežano.
Oni su svejedi
Ježevi su svejedi, ali su osnova njihove prehrane – insekti. U prirodi se hrane crvima, skakavcima, cvrčcima i glistama. Ukoliko ste u mogućnosti ponuditi im ovakav obrok, pripazite da to budu samo oni primjerci kukaca koji žive na nezagađenim područjima. Dakle, nikako na prostorima ili livadama uz prometnice i slično.
Obzirom da je afričkom ježu u kućnim uvjetima teško osigurati idealno izbalansiran obrok iz prirode, preporučuje se prehrana gotovom hranom za mačke superpremium kvalitete. Jedino takva hrana ježu pruža kvalitetan izvor bjelančevina, neophodan za njegov metabolizam. Svojeg ljubimca povremeno možete nagraditi živom hranom (crvićima i cvrčcima) koji su u ponudi u trgovinama kućnim ljubimcima.
Prehranu možete obogatiti voćem i povrćem u manjim količinama: rajčica, špinat, mrkva, endivija (izbjegavajte povrće koje nadima), banana, naranča, dinja, jabuka. Ježiću ponudite i kuhano jaje ili svježi posni kravlji sir. Ježevi su jedni od kućnih ljubimaca sklonih debljanju, pa ne treba pretjerivati s količinom hrane u obroku.
Zanimljivosti o ježu – afrički patuljasti ježevi
Ovi ježevi su porijeklom iz Afrike, ali žive širom Europe, Azije i na Novom Zelandu. Afrički patuljasti ježevi se danas uglavnom uzgajaju u zatočeništvu. Ovalnog su oblika, vrlo kratkog repa i kratkih nožica, veličine od 17 do 24 cm. Najčešće su tamnosmeđe boje s bijelim vrhovima bodlji, iako postoje i bijele vrste. U prirodi im je životni vijek od 2 do 3 godine, a u zatočeništvu, uz pravilnu njegu, dožive od 6 – 10 godina.
Kavez za vašeg ježa bi trebao biti što veći, minimalno 80 x 48,5 x 42cm, jer se te životinjice u svoje aktivno vrijeme puno kreću. Dubina kaveza je važna jer vole rovati i zakapati se. Iz tog razloga, kavez treba biti bogato prostrt steljom (piljevina, slama, sijeno). U kavez za ježa treba postaviti dvije posudice za hranu: jednu za suhu, drugu za vlažnu hranu te posudicu/pojilicu za vodu. Ako ćete nabaviti pojilicu, dok se vaš ježić ne nauči piti iz nje, ispod posudice postavite i posudicu s vodom. Svojem ljubimcu u kavez svakako stavite kućicu za skrivanje.
To može biti i cijev (nabavljena u trgovini za kućne ljubimce) ili krpa ispod koje će ježić spavati i gdje će se osjećati sigurno. Nabavite mu i kotač za trčanje i osigurajte mjesta za penjanje, iznenaditi ćete se kako su dobri penjači i trkači. Ježiću osigurajte i svakodnevnu šetnju van kaveza. Osigurajte prostoriju i uživajte u njegovim istraživačkim pohodima. Za afričke ježeve je idealna sobna temperatura (18-22°C). Pri niskim temperaturama, ježevi spavaju zimski san. Kavez treba redovito čistiti i održavati. Jež u pravilu sam održava svoje tijelo i čisti ga lizanjem i trljanjem. Voda nije štetna, ali sam čin kupanja može biti stresan za ježa. Izbjegavajte kupanje ako se ježić uspije sam očistiti ili ga eventualno obrišite vlažnom krpicom.
Preventiva
Najbolji način održavanja vlastitog, ali i zdravlja ježa, je preventiva. Najlakši i najučinkovitiji način je održavanje higijene. Nakon kontakta s ježom treba oprati ruke, redovito čistiti i održavati kavez, voditi računa da pripremanje hrane za ježa bude odvojeno od pripremanja hrane za vas te onemogućiti kretanje ježa po kuhinji ili smočnici. Ježeve često napadaju buhe (pripazite imate li i druge kućne ljubimce). Ako primjetite nametnike, posavjetujte se s veterinarom.
Izgled zdravog ježa:
· živahan je noću i ima dobar apetit
· oči mu nisu suzne i krmeljave
· nokti mu nisu predugački
· ima vlažan nosić
· nema otekline ili vidljive povrede.
Razmnožavanje
U prirodnim uvjetima ježevi imaju jedno do dva legla u toku godine. Ženke nose mlade oko mjesec dana, a broj mladunaca u leglu je od 4 do 6 ježića. Mladunci napuštaju leglo nakon 6-tog tjedna života.
Druženje
Jež je individualac i biti će zadovoljan ako je sam. Ukoliko imate i druge kućne ljubimce, trebate pripaziti na ježića. Npr., psi su im prirodni neprijatelji. Na vas će se ježić priviknuti i uživati će u vašoj brizi za njega.
IZVOR: myjez.blogspot.com
Da li su vam se svidjele ove navedene neke zanimljivosti o ježu? Možete nam reći u komentarima. Zahvaljujemo unaprijed!
