U ovoj objavi možete pročitati neke zanimljivosti o matematici. Te zanimljivosti su vam možda bile dobro poznate, srednje poznate ili totalno nepoznate. Svakako, nadamo se da će vas zanimljivosti o poznatim matematičarima i njihovim otkrićima zabaviti.
Neke zanimljivosti o matematici
Matematika (grčki: manthánō – učim) je znanost koja se bavi proučavanjem struktura koje sama stvara ili koje potječu iz drugih znanosti (najčešće fizike), opisivanjem tih struktura i proučavanjem prostora. Nastala iz potrebe ljudi da obavljaju proračune u trgovini, vrše mjerenja zemljišta i predviđaju razne astronomske događaje. Aritmetika i geometrija su bile glavne grane matematike sve do kraja 16. stoljeća, kada se počela razvijati nova grana matematike poznata kao algebra.
Tales
Tales (625 – 548 p.n.e) je bio grčki znanstvenik, matematičar i državnik iz Mileta u maloj Aziji. On je prvi Helen koji je izlagao i dokazao teoreme, pa se zbog toga smatra ocem helenske matematike. Iako je po struci bio inženjer u starom vijeku su ga smatrali prvim prirodnim filozofom i ubrajali su ga među Sedam mudraca. Smatra se da se on prvi bavio proučavanjem astrologije i da je prorekao pomračenje Sunca koje se desilo 585. godine p.n.e.
Također, prvi je otkrio Sunčevu putanju od obratnice do obratnice i prvi je zadnji dan u mjesecu nazvao trideseticom. U geometriji Talesu se pripisuju sljedeće teoreme: prečnik polovi krug, ugao upisan u polukrug je prav, uglovi na osnovici jednakokrakog trougla su jednaki, naspramni uglovi koje formiraju dve prave su jednaki, trougao je određen jednom stranicom i uglovima naleglim na nju. Najpoznatija je Talesova teorema koja je po njemu i dobila ime, a koja tvrdi da ako su A, B i C točke na krugu gde je AC prečnik kruga, tada je ugao ABC prav ugao.
Priča o piramidi
Tales je izračunao visinu piramida. Za sunčana dana čekao je trenutak kada će sjenka svih predmeta (npr. štapa kojeg je zabio u pijesak pored piramide) biti jednaka njihovoj visini. To je onda primjenio i na piramidu i preko sjenke izračunao njenu visinu.
Pitagora
Pitagora (582 – 496 p.n.e) je bio prvi „pravi“ matematičar. Rođen je u Grčkoj, na otoku Samos, nedaleko od Mileta, ali je svoju školu osnovao u Krotonu, gradu u Južnoj Italiji, gdje su mnogi Grci izbjegli pred naletima Perzijanaca. Pitagorejska škola nije predstavljala samo mjesto izučavanja filozofije i matematike, nego i zajednicu koja je posebnim pravilima uređivala čitav život njenih članova. Pitagorejce su zanimale osnove matematike, pojam broja, trougla i ostalih matematičkih likova.
Pitagora je vjerovao da se sve relacije i odnosi mogu svesti na operacije s brojevima. Sve oko nas i cijeli svemir može se objasniti brojevima. Smatra se da je Pitagora otkrio i dokazao jednu od osnovnih i najznačajnijih matematičkih teorema, koja je po njemu nazvana Pitagorina teorema. U matematici, Pitagorina teorema izražava vezu koja postoji između tri stranice pravouglog trougla.”Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbiru kvadrata nad katetama” pri čemu je hipotenuza stranica naspram pravog ugla trougla, a katete su preostale dvije stranice pravouglog trougla.
Euklid
Euklid (330 – 275. p.n.e) je bio poznati grčki matematičar iz Atene. Živio je i radio u Aleksandriji gdje je stvorio matematičku školu. Poznat je po svojim djelima Elementi, Data, Optika i algoritmu za izračunavanje najvećeg zajedničkog delioca (NZD) koji je po njemu nazvan Euklidov algoritam. Najznačajnije Euklidovo djelo su Elementi, koji su stoljećima smatrani najsavršenijim matematičkim dijelom. U ovoj knjizi su sadržana sva saznanja i otkrića do kojih su došli Euklid i njegovi prethodnici i suvremenici u geometriji, teoriji brojeva i algebri. Mnoge generacije matematičara i drugih znanstvenika su učili iz ove knjige kako se logički zaključuje i novo povezuje s ranije utvrđenim činjenicama. Posebnu pažnju znanstvenika privlačili su aksiomi i postulati, kao i 464 teoreme, dokazane na besprijekoran način.
Eratosten
Eratosten iz Sirene (276 – 194 p.n.e) je bio grčki matematičar, pjesnik, atletičar, geograf i astronom. Smatra se osnivačem matematičke geografije. Glavno djelo mu je Geografija u tri knjige. U ovom djelu Eratosten je izložio povijest geografije i iznio svoju teoriju o obliku Zemlje. Tvrdio je da je Zemlja u obliku lopte i bio je prvi poznati znanstvenik koji je izračunao njen obim. Takođe je smislio je sistem zemaljskih koordinata sa geografskim širinama i dužinama i izradio prvu topografsku mapu svijeta zasnovanu na meridijanima geografske dužine i paralelama geografske širine.
René Descartes
René Descartes (1597-1651) je bio francuski znanstvenik, matematičar i filozof čije je djelo Geometrija postavilo osnove današnjoj analitičkoj geometriji. U matematici je poznat po Descartesovom koordinatnom sistemu i po tome što je dao temelje analitičkoj geometriji. U filozofiji začetnik je filozofskog pravca racionalizma. Često se kaže da se u njegovim djelima mogu pronaći i neke od prvih emperističkih teza. Za Desartesa čovjek je misaono biće. Njegova najpoznatija rečenica je: „Mislim, dakle postojim“ (Cogito ergo sum).
Blaise Pascal
Blaise Pascal (1623-1662) je bio francuski matematičar, fizičar i filozof. Od malena je pokazivao interes za znanost, pa je već sa 19 godina konstruirao prvu matematičku mašinu, mehanički sabirač koji je nazvao Paskalina, s ciljem da svom ocu pomogne u poslovanju. U matematici Pascal je poznat po Pascalovom trouglu, koji predstavlja beskonačan niz prirodnih brojeva poredanih u obliku piramidalne šeme. U fizici poznat po Paskalovom zakonu i jedinici za pritisak koja je po njemu nazvana Pascal. 1650. godine napustio je svijet znanosti i okrenuo se religiji. Po njegovim riječima okrenuo se „razmatranju veličine i misterije čovjeka„. Pascalov najpoznatiji rad iz područja filozofije su Misli zasnovane na osobnim mislima vezanim za ljudsku patnju, sudbinu i Boga.
Johann Carl Friedrich Gauss
Johann Carl Friedrich Gauss (1777-1855) bio je njemački matematičar i znanstvenik koji je dao veliki doprinos na mnogim poljima matematike uključujući teoriju brojeva, analizu, geometriju, kao i u područjima geodezije, elektostatike, astronomije i optike. Smatra se jednim od najutjecajnijih matematičara u povijesti. Poznat je kao „princ matematičara“ i „najveći matematičar od davnina“. 1801 godine napisao je knjigu Artimetička istraživanja. Ona je bila kamen temeljac za zasnivanje Teorije brojeva kao posebne matematičke discipline.
IZVOR: biljanaweb.wordpress.com
Da li su vam bile od koristi ove zanimljivosti o matematici? Možete nam reći u komentarima. Zahvaljujemo unaprijed!
