Grčke mitološke božice su, na neki način, duboke studije ljudskog karaktera. Hera, Demetra, Afrodita, Persefona, Artemida i Hestija su, zapravo, portreti ljudskih ličnosti, preneseni na Olimp.
Sedam grčkih božica
Hera: Kraljica bogova, vrhovno žensko blaženstvo. Kći Kronosa i Reje, žena i sestra Zeusova. Zaštitnica žena i braka. Njen je kult bio proširen po čitavoj Grčkoj.
Demetra: Kći Kronosa i Reje, božica plodnosti i zaštitnica poljodjelstva. Jedno je od najstarijih grčkih božanstava, a štovala su je sva grčka plemena.
Persefona: Kći Zeusa i Demetre, božica vegetacije. Ugrabio ju je Had i učinio je vladaricom podzemlja. Ona je, inače, predgrčko podzemno božanstvo.
Artemida: Božica Mjeseca, lova, brjegova i šuma, životinja i plodnosti. Kći je Zeusa i Latone, blizanica Apolona. Kao djevičanska božica, zaštitnica je dječaka i djevojaka.
Atena: Božica mudrosti i pobjedonosnog rata. Prema mitu, rođena je iz Zeusove glave. Zaštitnica je ratne vještine, brodogradnje, ženskog ručnog rada i grada Atene.
Hestija: Kći Kronosa i Reje, sestra Zeusova i Herina, djevica, božica kućnog ognjišta i obitelji. Kao božici svegrčkog ognjišta, u Delfima je gorjela vatra njoj u čast.
Afrodita: Božica ljubavi, dražesti i ljepote, zaštitnica braka, porodice. Prema jednom mitu, kći je Zeusa i Dione, a prema drugom, rođena je iz morske pjene.
Žene kriju božanske tajne
Svaki čovjek razvija oblike ponašanja kojih se drži svjesno ili nesvjesno. Što su reakcije pojedinca ustaljenije, partner ili protivnik ih lakše predviđa, pa i koristi, da ne kažemo zloupotrebljava. S druge strane, poet, bez automatiziranih, ili gotovo automatiziranih reakcija ne bismo mogli živjeti. No, kako naći zlatnu sredinu između ovih krajnosti?
Analiza vlastitog ponašanja, svakako je najbolji način izbjegavanja mogućih zamki. Pri tome vam mogu pomoći grčke božice, koje su, na neki način, duboke studije ljudskog karaktera. Hera, Demetra, Afrodita, Persefona, Artemida i Hestija su, zapravo, portreti ljudskih ličnosti, preneseni na Olimp. One će vam pomoći da bolje sagledate psihu vaše partnerice ili prijateljice.
Zaljubljena, zaručena – udana!
Hera, Demetra i Persefona, pune su povjerenja i posvećuju se vezama s partnerom, djecom, prijateljima i drugim ljudima. One poklanjaju toplinu, pouzdanost, naklonost, ali žele zbog toga biti voljene i poštovane. Ako osjete da im izmiče odabrana osoba kojoj su posvetile svoja osjećanja i svoju energiju, nastaju teškoće. S obzirom na to da u te veze unose sebe, vrlo su osjetljive, ako dožive neuspjeh ili odbijanje. Ne treba zaboraviti činjenicu da se Hera udala za Zeusa kako bi partnerstvo potvrdila brakom, odnosno Bračnim ugovorom. Ona je boginja braka.
Demetra
Demetra je zatrudnjela sa Zeusom i time ja kao majka našla ispunjenje svojih želja. Zeusu je rodila Persefonu. Svojoj djeci daje tjelesnu, ali i duhovnu snagu, pa je ona i božica materinstva.
Persefona
Persefona je ovisna i čezne za zaštitom partnera, obitelji, odnosno sredine u kojoj živi. Ona se predaje dušom i tijelom, žrtvuje svoju ličnost za obitelj i partnera, pomažući drugima u ostvarivanju njihovih ciljeva, ponekad na štetu vlastitih interesa.
Sve tri su sklone žrtvovati vlastite želje za održavanje veze s partnerom. Svako dugo izbivanje partnera iz kuće, njima teško pada. Još ih više boli svaka laž, prijevara, a gubitak povjerenja rezultira ljubomorom, bijesom ili – depresijama.
Imaju li sreće, uživaju u istinskoj ljubavi i za svoju odanost i požrtvovanje nagrađene su priznanjem partnera na kojeg se mogu osloniti. No, one su ipak, na neki način, uvijek žrtve i ovisne o ljudima kojima su posvetile život.
Čežnja žena za jednakopravnošću
U grčkoj mitologiji, Hera je zavedena, Persefona je oteta i – silovana! Sve su to slike grčkog Patrijarhalnog poimanja svijeta. Vođa i sljedbenice, zapovjednici i poslušnici, moć i nemoć. Sve su to slike dvojstva, slike suprotnosti, slike hijerarhije i sukoba. Čežnja žena za jednakopravnošću, za zajedništvom punim ljubavi i razumijevanja već je tada završavala često vrlo nesretno. Vjerna Hera je prevarena, velikodušna i plemenita. Demetra mora prijetiti smrću da bi opstala, otvorena i ovisna Persefona odvedena je u podzemlje. Ipak, sve tri božice utjelovljuju neke od osobina, bez kojih bi život bio ugrožen, prazan, pa i besmislen.
Pouzdanost, povjerenje, strpljivost, iskrenost, otvorenost, majčinska ljubav i sposobnost poistovjećivanja, najjače su strane ove tri božice.
Tri grčke mitološke božice svjesne vlastitih vrijednosti
Artemida, Atena i Hestija su tri grčke božice božice koje nimalo ne drže do očekivanja, okruženja ili pak do vrijednosnog sustava pojedinog muškarca, ako im to ne odgovara. U ostvarenju svojih planova one se ne mogu pokolebati ili smesti. Samostalne su i sposobne ostvariti ih bez tuđe pomoći. Svjesne su vlastitih vrijednosti, pa žele same određivati smisao svog života i načine djelovanja. I to bez obzira rade li kao poslovni ljudi, bave li se športom, znanošću, umjetnošću, meditacijom, molitvom, ili pak svakodnevnim kućanskim poslovima. Društvo i okruženje često nemaju razumijevanja za njihov talent da preuzmu vodeću ulogu na brojnim područjima, pa to može biti izvor velikih nesporazuma.
Artemida
Artemida je izraziti individualist koja bez pomoći drugih može naći vlastiti put i slijediti ga do cilja. Rado se priključuje ženskim grupama koje se bave samospoznajom ličnosti. Nastoji biti slobodna od utjecaja muškaraca, sklona je životu u prirodi. Ovom tipu žena najčešće pripadaju feministkinje i lezbijke. Artemida je božica sestrinstva. Ima li iste ciljeve kao i muškarac, pouzdana je partnerica.
Atena
Atena je ravnopravna, a često i nadmoćan partner i muškom spolu. Ona i u najkritičnijim situacijama zna sačuvati mir i hladnu racionalnost, pri čemu je dalekovidan strateg u prevladavanju problema. U konkurenciji s muškarcima – na poslu, tijekom studija ili u politici – preuzima njihova mjerila kako bi ih – pobijedila. Ona je siguran prijatelj, cijenjena i privlačna prijateljica, šefica kojoj se dive ili protiv koje se bore, ona je božica djelotvorne inteligencije.
Hestija
Hestiji je usud dodijelio uzmak iz svijeta muških, kako bi se mogla povući u svoj vlastiti svijet. Ona skriva svoju ženstvenost, ne bori se iz konkurentskih pobuda, vodi miran život. Smisao nalazi u služenju drugima ili pak u spiritualnosti, jer ne traži ni hvalu, a ni nagradu od okruženja. Ona je božica čistoće, prototip djevice i iskrenog prijateljstva.
Sve tri grčke božice imaju vrlo važnu osobinu: njihova je pozornost koncentrirana, a aktivnost usmjerena prema cilju.
Grčke mitološke božice: Stvaralačka i osjećajna Afrodita
Kreativnost i erotika su dva područja života u kojima talenti Afrodite – grčke božice plodnosti – dolaze do punog izražaja. Ona uživa u životu svim svojim osjetilima, ulazi u riskantne odnose prožete jakim osjećajima i strastima. Zaljubljena, ona ne traži potvrdu svoje veze pred zakonom. Ne brine mnogo o budućnosti. Ona živi sada i ovdje.
Afrodita je muza umjetnika, simbolizira stvaralačku moć ljubavi, bez koje nema ni života, ni umjetničkog djela. Bez takvih ograda, ona ulazi u odnose sa muškarcima, dajući djeci život. No, nije sposobna preuzeti ulogu žrtve ni kao majka, ni kao žena. Ona misli kako se njena ravnopravnost s muškarcima podrazumijeva i kako se tu nema što dodati, a još manje oduzeti. Osjećajno iskustvo za nju je važnije od trajne veze ili pak vlastite neovisnosti. Po tome se razlikuje od svih ostalih božica. Njena joj svijest govori o njenim vrijednostima. Ono(g) što voli, ona obasjava svojim raskošnim blještavilom. U zanosu, ona mu se predaje svim bićem. Njena energija budi iz sna nadarenost partnera i ovdje se nalazi ključ tajne nastanka brojnih umjetničkih djela. No, kad zanos prođe, sve može nestati kao da nikad nije ni postojalo.
Ovakva podjela karaktera je gruba slika, ali zadovoljava potrebe svakodnevnog života. Tada ipak naglasiti kako je ipak vrlo teško prodrijeti u složenost i slojevitost ženskog pola i kako se u njihovim ličnostima mogu miješati razne “božice”. Sve je u redu dok jedna od njih ne preuzme dominantnu ulogu. Naime, jednostranost guši bogatstvo ženinih misli i osjećaja. Zbog toga je aktiviranje “božice” za svaku ženu obogaćenje njenog emocionalnog života, ona je korak do potvrđivanja cjeline njene ličnosti.
Grčke božice – Hera
Mala se Hera rado igra svadbe s dječacima iz susjedstva i peče svadbene kolačiće. Ponovo se budi kad je isprošena. Ponosno nosi zaručnički prsten. Pritom je važan društveni položaj njegove obitelji, ali i zaručnikovo zvanje, jer je on ipak u središtu njenog zanimanja. Ona sanja o društvenom ugledu i o emocionalnoj sigurnosti. Strahovito pati, ako se raspadne njena prva veza. Najčešće se ženi sa “prvim”. Bez vjenčanog prstena ona se osjeća golom i hvata je panika. Obrazovanje i posao omogućavaju joj da i u tom, krajnje kritičnom slučaju, ipak nađe put kroz život. Za nju je važna vjernost, a žene promatra kao moguće suparnice i nastoji ih eliminirati čim uoči opasnost.
Grčke mitološke božice – Demetra
Demetra pokazuje svoj karakter čim prvi puta privije na svoje grudi malu lutku. Kad odraste, postaje tražena njegovateljica djece i sanja o vlastitoj bebi. Ona obožava ulogu osobe koja pomaže, koja daje, koja pruža podršku. Kod nje se uvijek nađe topla juha, riječ utjehe, ali i poneka kruna da pomogne čovjeku u nevolji. Brine o drugima pažljivo i pouzdano. S obje noge stoji čvrsto na zemlji. Ima veliko srce, velikodušna je i sklona zanimanjima u kojima pomaže drugima. Za nju je skromnost važnija od statusa. Svoje uspjehe drži za sebe i ne traži za priznanjem drugih. Život joj može zagorčati jedino ako ne može imati djecu, ali i tada nađe utjehu pomažući “odraslu djecu” ili drugim majkama.
Grčke božice – Persefona
Persefona, bezbrižna majčina miljenica, cijeli život traži zaštitu. Ovisnost pojačava bojazan roditelja da ne izgube kćer. Na taj način pojačava se i njena pasivnost i podložnost utjecaju sa strane. Persefona ostaje cijelog života dijete. Teško se odlučuje i pri izboru zanimanja i pri izboru partnera. A kad je prisiljena odrasti, i dalje sanja puna iluzija o junaku iz priče koji će promijeniti njen život. Kad princ naiđe, ona se intuitivno i nesvjesno mijenja, prilagođavajući se gotovo poput kameleona njegovim očekivanjima. Inače je suzdržana, željna ljubavi, čezne za harmonijom u braku, nerado se suprotstavlja.
Grčke mitološke božice – Artemida
Mala Artemida je već u pelenama aktivna i svojeglava. Ona s neskrivenim zanimanjem otkriva nove stvari, nove ljude. Protestira protiv svakog ograničenja. Kad progovori hrabro zastupa svoje interese i bori se za slabije kad im se nanosi nepravda. Voli sportska nadmetanja, nosi rado hlače. Ako joj se nešto brani, a brat to smije učiniti, njenim protestima nema kraja. Ako je pri tome ukori otac, jer se ne ponaša kako bi to – prema njegovim očekivanjima – trebala mlada dama, ispod prkosnog lica nastaju u duši duboke rane. Čarobne riječi za Artemidu su financijska nezavisnost i samostalnost u donošenju odluka.
Grčke mitološke božice – Atena
Ona je tatina ljubimica koja stalno propitkuje “Tata, a zašto…?” neizmjerno je znatiželjna, rado i dobro uči i nastoji sve razumjeti. Ne boji se ispita niti teškoća. Ako se pojave problemi, ona će ih ukloniti mudro i učinkovito, a ako to ne može, ona će ih – zaobići na svojem putu do cilja. Upornost i talent za organizaciju, logičko mišljenje nipošto joj nisu strani. Uspješno ih koristi i u poslu i kao domaćica i majka. Ima li sreće, njena joj inteligencija pomaže u karijeri. S muškarcima lako izlazi na kraj. Voli vlastiti uspjeh, ali i uspješne muškarce.
Grčke božice – Hestija
Hestija je zatvorena djevojka. Njena nazočnost donosi smirenje. Već kao mala djevojčica, ona se igra zadovoljno sama sa sobom, emocionalno posve opuštena. Nepotrebno joj je društvo, a još manje savjeti starijih. Ako se razljuti, povlači se u svoju sobu. Utjehu traži u tišini samoće. Kod drugih ne izaziva jake reakcije, je rje rijetko i zamjećuju. Čini se kako joj je urođen smisao za red i čistoću. Zanimaju je kompjutori, radila bi u novinarstvu. Konkurentska borba za uspjeh, posao ili novac joj je strana i neugodna. Izbjegava pripadnost bilo kakvoj stranci ili grupi. Strpljiva je i mirna, a zna se distancirati od situacija koje joj ne odgovaraju. Privlače je molitva i meditacija.
Grčke mitološke božice – Afrodita
Kao dijete Afrodita se dokazuje kao mala, nevina, koketa. Voli biti u središtu pozornosti, cijeni lijepe haljine i nastoji što brže postati odraslom, kako bi se mogla – šminkati. Obično se razvija u lijepu mladu djevojku. Očijukanje joj je urođeno, a svjesna svoje seksualne privlačnosti, uživa u salijetanju muškaraca. Njeni su roditelji obično iznenađeni kako njihova slatka curica ima rano problema sa pubertetom. Otac postaje stroži, majka je zabrinuta i nastoji je kontrolirati. Već sada, Afrodita se mora boriti protiv zavisti drugih žena. Njen život određuje ljubav i za nju je spremna maksimalno iskoristiti svoje stvaralačke talente, koji nisu imali.
