Najbolje zanimljivosti o televizorima
Zanimljivosti o televizorima i zanimljivosti o ljudima u periodu od 1990. do 2017. godine. Koliko je napredovala tehnologija a i ljudi, može se vidjeti i kroz smiješne slike.
Kako će sve izgledati u budućnosti, vidjet ćemo. Što vi mislite o ovim promjenama? Obavezno komentirajte i podijelite s drugima. Ugodna zabava. 🙂
Pročitaj još: Televizija
Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom. Riječ televizija može označavati osim cijelog televizijskog sustava i televizijski prijamnik (obično ga zovemo televizor), te televizijsku tvrtku (HRT, RTL i Nova TV su primjeri tv tvrtki koje imaju državnu koncesiju za emitiranje u Hrvatskoj). Dakle televizija je pojam s dva osnovna značenja:
- tehnički sustav koji omogućuje stvaranje, obradu, prijenos, odašiljanje i prijam električnih signala koji prenose pokretne slike, zvuk i pisane obavijesti;
- masovni medij zasnovan na istoimenom tehničkom sustavu.
Prvi koji je smislio riječ televizija bio je ruski znanstvenik Konstantin Dimitrijevič Perskij (rus. Константин Дмитриевич Перский), na Prvom kongresu o elektricitetu u Parizu 1900. On je spajajući grčku i latinsku riječ, grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, slika, prikaz) smislio pojam televizija. Međutim, nije bilo dovoljno smisliti ime, škot John Logie Baird postigao je 25. listopada 1925. ono što nikom do tada nije uspjelo: prenio je prvu televizijsku sliku na udaljenost od nekoliko metara.
IZVOR: Wikipedija
Smijeh
Smijeh je nevoljna reakcija na određene vanjske ili unutarnje podražaje. Smijeh mogu pobuditi aktivnosti poput škakljanja, humorističnih priča ili misli. Najčešće se smatra vizualnom ekspresijom mnogih pozitivnih emocionalnih stanja poput radosti, veselja, sreće, olakšanja itd. U nekim pak prilikama može biti uzrokovan suprotnim emocionalnim stanjima poput sramote, isprike ili zbunjenosti (“nervozni smijeh”) ili udvornog smijeha. Čimbenici poput dobi, spola, obrazovanja, jezika i kulture determinantni su čimbenici za to da li će neka osoba iskusiti smijeh u određenoj situaciji.
IZVOR: Wikipedija
