Matematičke pitalice: Zanimljivi matematički zadaci

Matematičke pitalice - Zanimljivi matematički zadaci
Matematičke pitalice za zabavu

 Matematičke pitalice za pametne ljude

Ako volite računanje, evo jedne zabavne matematičke pitalice za vas. Pogledajte zadatak, izračunajte i možda nećete vjerovati da je rezultat 5. Pogledajte i ostale naše matematičke zadatke. Ugodna zabava. 🙂

Pročitaj još: Matematika

Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) ‘znanost’) egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom. Matematika se rabi gdje se god pojavljuju pitanja vezana za veličinu, strukturu, prostor ili promjenu. U početku vezana uz trgovinu i mjerenje zemljišta, kasnije astronomiju, a danas uz mnoga područja života. Matematika se uči u osnovnim i srednjim školama kao obvezan predmet. Veliki dio fakulteta također ima obavezne i izborne matematičke kolegije.

Povijest i razvoj

Matematika se počela razvijati prije više tisuća godina, još u doba starih Egipćana. Poslije se proširila u Grčku i grčko-rimski svijet. Osim toga, aktivno se razvijala u Kini i Japanu. Razvila se iz potrebe da se obavljaju proračuni u trgovini, mjerenja zemljišta i predviđaju astronomski događaji. Ove tri primjene mogu se dovesti u vezu s grubom podjelom matematike na izučavanje strukture, prostora i izmjena. Fundamentalnu knjigu za razvoj matematike, “Elementi”, napisao je grčki matematičar Euklid.

Knjiga ima 12 svezaka. To je prva knjiga pisana stilom koji je danas poznat kao (egzaktni) matematički: definicija – aksiom – teorem – dokaz. Knjiga je, zbog tadašnjeg nedostatka simbola pisana u potpunosti riječima, što danas, naravno, nije slučaj. Proučavanje geometrijskih prostora je, u pravom smislu te riječi, počelo kada je Euklid postavio svojih pet aksioma o prostoru. Takav prostor se danas zove euklidski prostor, no tijekom mnogo godina su se razvili i neeuklidski prostori te još mnogi drugi.

Suvremena matematika

Iako je matematika znanost koja je tradicionalno povezana s tehničkim znanostima i fizikom, zadnjih smo desetljeća svjedoci prodora matematike u ekonomiju, medicinu i ostale znanosti. Tome treba pridodati i nagli razvoj informatičkih tehnologija u koje je matematika uključena od samih početaka. Godišnje se prijavi oko 200 000 novih matematičkih teorema, a na raznim razinama znanja i stručnosti postoji preko 1600 časopisa koji objavljuju matematičke materijale.

Današnja matematika je podosta napredna, u svim smjerovima, a ljudi koji se bave modernom matematikom su usko specijalizirani i nečesto bave stvarima koje su nemamtematičarima izvanrazumske. Ipak, postoje goleme primjene. Krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća John von Neumann je procijenio da bi obrazovani matematičar mogao raspolagati s oko 10% osnovnih znanja cijele matematike do tada poznate. Do danas se taj postotak značajno smanjio. Za razliku od rane, istočnjačke i zapadnjačke izolacije, današnja matematika je ujedinjena.

IZVOR: Wikipedija

Možda će vas zanimati i ovo: