Predstavljamo vam neke optičke varke ili perceptivne varke koje malo zbunjuju mozak. Dobro je poznato da mađioničari koriste razne optičke varke kako bi zadivili i zabavili svoju publiku. Ispod su neke najpoznatije perceptivne varke. Opustite se i uz naše smiješne slike, zagonetke itd. Ugodna zabava. 🙂
Poznatije optičke varke
Stupci
Stvarno zbunjujuća i zanimljiva varka. S lijeve strane se vide 4 stupca, a sa desne 3.
Optičke varke – Muller-Lyerova iluzija
Kada gledate drugu liniju mislite da je duža, ali nije. Iste su dužine.
Slika 2
Slika koja se miče
Ovu varku je osmislio japanski neurolog Yamamoto Hashima. Nekada se slika miče, a nekada ne. Ako se slika miče, onda ste pod stresom.
Optičke varke – Slon
Dobro pogledajte sliku i pogodite koliko nogu ima slon.
Zollnerova varka
Kada gledate ove linije jasno se vidi da nisu paralelne, ali kada uzmete ravnalo, one su paralelne!
Optičke varke linija
Kada gledate sliku mislite da su linije ukošene, ali nisu.
Hermannova varka
Kada gledate u presjek rešetki, vide se crne točke. Ali, kada gledate ravno u presjek vidi se bijeli presjek (praznina).
Optičke varke lica
Vrlo zanimljiva iluzija kada okrenete slike.
Crna točka
Kada gledate u crnu točku, nakon kratkog vremena sivi omotač nestane.
Optičke varke – Nemogući objekt
Neobična iluzija tzv. “Đavolja vilica”. Na desnoj strani su dva pravokutna kraka koji se na lijevoj strani pretvaraju u tri cilindrična kraka.
Iluzije
Iluzije (lat. illusio = obmana, varka, od illudere = igrati se, ismijavati). Iako se u doslovnom smislu ovaj termin odnosi obmanu, privid, pričinjavanje, utvare, varke, neutemeljenu nadu ili tlapnju, umišljanje, zabludu, a zatim i maštarije, snove; fikcije, nedostižne ideale i netačno tumačenje, neobjektivno prosuđivanje stvarnosti, u praktičnoj psihologiji i psihijatriji ima svoja konkretniza značenja.
U psihologiji, prvenstveno se uzima kao opažajna varka ili percepcijska iluzija. To je percepcija čija sadržina manje ili više nije u skladu sa stvarom podražajnoj situaciji, što se može dokazati neovisnim opažanjem. Iluzije su inače raširena normalna i srazmjerno konzistentna pojava u opažanjima.
Optičke varke – većina informacija dolazi iz čula vida
Ponekad se potpuni sadržaj doživljaja ne može predvidjeti analizom objektivnog podražajnog stanja i porijekla stimulacije. Iluzije su posljedice funkcije čulnih organa i procesa u mozgu, pa se zbog toga njihovo poznavanje koristi u razumijevanju percepcije općenito.
Iluzija je, dakle izmještanje smisla percepcije, uzrokovano načinom na koji mozak normalno prima, organizira i interpretira informacije. Iluzije mogu uključiti sva čula, ali su najpoznatije i najčešće vizuelne, jer informacije čula vida često prevladavaju nad onima iz ostalih specijalnih receptora. Procjenjuje se da čak oko 85% ukupnih informacija o okolnom svijetu i sopstvenim stanjima dolazi iz čula vida.
Razlikuje se od obične obmane, što je karakteristika šizofrenije i drugih psihopatoloških stanja, jer halucinacija je stanje kada se ono što nije empirijski prisutno u stvarnosti u datom trenutku. Halucinacija je, u stvari, definiza kao “percepcija bez objekta”.
Iluzije – opis
U slučaju iluzija, predmet se u stvarnosti opaža ali, iz različitih razloga, u izmijenjenoj percepciji. Na osnovu ovog kriterija, razlikuje se više vrsta iluzija, a najčešće su:
Iluzija uzrokovana nepažnjom i trendom kompletiranja
Javlja se kada smo usmjerili malo pažnje na stimulanse iz okoline. Primjer: Neko govori s nama i mi imamo tendenciju da završimo riječi ili fraze koje smo upravo pažljivo čuli i u slučaju da se čitaju štampani nedostaci.
Optičke varke – Afektivna iluzija
Percepcija stvarnosti je promijenjena iz emocijskih stanja, u kojima je osoba u datom trenutku. Primjer: Hodanje noću u šumi kada strah izaziva da emocije koje navode na pomisli da su sjenke koje se vide čudovišta ili životinje.
Pareidolija
Usljed loše definirane stvarnosti, nepotpune, slabe iluminaije, ulazi se u fantazije. pomoću elemenata i slika u internoj psihi; osobe uključuju procese fantastičnog prijema čulnih stimulacija. Primjer: gledajući oblake, ona tumači oblicima kao fantastičan figure). U psihološkom smislu, ovaj fenomen se zove “projekcija”, što i oznakom ukazuje na nešto što je predmet projiciranja viđene stvarnosti.
Optičke varke (optičke iluzije)
Lice određene ličnosti, posebne fiziomomije, može imati vizualnu i perceptivne distorziju. Ovaj fenomen je podijeljena na:
– Viđenje objekata koji ne postoje (nemogućih objekata)
– Brojki za koje se smatra da su iskrivljene stvarne (metamorfopsija)
– Brojke koje, ako gledate dugo, čini se da se kreću ili deformiraju
– Brojke koje, ako se pogledaju dugo, utjecati na njihovu percepciju na početku i nakon toga
Najpoznatija je iluzija mjeseca, koji kada je nisko na obzoru, izgleda puno veći nego kada se nalazi visoko na nebu. Takva iskustva su o perceptivnim iluzijama, slikari su primjemjivali u prikazivanju nekih detalj objektivno drukčije („pogrešno“) kako bi kod posmatrača izazvali željeni percepcijski doživljaj.
Iluzije prošlosti
Postoji i druga vrsta iluzija, s obzirom kreiranjem događaja u sopstvenom umu, kao funkcija odgovora na činjenicu da se nešto dogodilo u prošlosti i stvorilo emocije koje ne vjeruju da više postoje postoje. Naprimjer, prestala ljubav ili ne obostrana, ili nada grupe nostalgičnih prijateljima da je njihova mladalačka družina i dalje postoji. Postoji i mogućnost da, sa rekreacijom nekih događaja, ljubav trijumfa.
Izvor: Wikipedija
Koje su vam bile najbolje optičke varke, recimo na mađioničarskim predstavama? Možete nam reći u komentarima. Hvala!
