Blago Nibelunga je najpoznatije blago u njemačkoj povijesti. Ono do danas inspirira kako književnike, kompozitore i slikare, tako i arheologe hobiste. Da li je ono uopće postojalo?
Skriveno blago Nibelunga
Hagen von Tronje, vazal burgundskog kralja Günthera, odvezao je sa imanja u Wormsu na nepoznato mjesto na Rajni 144 kola natovarena zlatom. To je blago kralja Nibelunga do kojega je Hagen došao ubojstvom Siegfrieda, koji je prethodno ubio zmaja i postao junak. Zlato je Hagen potopio u Rajni. Tako bar kazuje Pjesma Nibelunga, prvi njemački junački ep.
Početkom 13. stoljeća tu sagu je napisao nepoznati autor. U njoj se govori o zmaju, lijepim ženama, hrabrom ratniku Siegfriedu i vječnoj borbi oko ljubavi, vjernosti i izdaje. Ali, Pjesma Nibelunga nije samo priča iz mašte. Ona ima povijesnu osnovu: propast burgundske loze početkom petog stoljeća. Likovi kao burgundski kralj Günther stvarno su postojali.
Da li je onda možda stvarno postojalo i blago? Tragači za blagom do danas sanjaju o tome da pronađu blago Nibelunga. Njime je opsjednut i arhitekt Hans Jörg Jacobi iz Mainza. Ali, njega ne motivira želja za bogatstvom već želja da riješi tu književnu zagonetku. Zajedno sa svojim ocem, koji je u međuvremenu umro, 40 godina je tražio skriveno blago. „To je jedna od rijetkih, još mogućih avantura“, kaže Jacobi.
Za njega nibelunško blago nije bajka, iako priznaje: „Čovjek u to mora da vjeruje.“ Pjesma Nibelunga samo u jednoj rečenici govori o tome gde je Hagen potopio blago u rijeku. „Potopio ga je kod Lochea u Rajnu.“ Pojam Lohe (Loche) Jacobija fascinira već četiri desetljeća.
Mjesto Lochheim
Jacobi je uvjeren da je na katastarskim nacrtima pronašao to mjesto. „To je ime i ono označava Lochheim, mjesto koje danas više ne postoji.“ Lochheim se nalazio tamo gdje je Rajna i danas najdublja, u blizini mjestašca Gernsheima. Rijeka tu pravi oštar zavoj. Osim toga to mjesto je samo dvadesetak kilometara udaljeno od Wormsa, bivšeg sjedišta Burgunda. Da li je tu, na dubini od 25 metara, zlato Nibelunga? „Danas je to mjesto na kopnu, pored Rajne“, tvrdi Jacobi. Rijeka je tijekom stoljeća mijenjala svoj tok.
Uz pomoć jedne firme za bušenje Hans Jörg Jacobi i njegov otac su 1970-ih godina kod Gernsheima izvršili i arheološko iskopavanje. Ali, blago Nibelunga nisu pronašli. Nakon desetak metara bušilica je naišla na mramor. Blago nisu pronašli ni ronioci u Rajni. Ali, Jacobi ne želi da odustane od potrage. On još uvijek kod kuće ima debele registratore sa podacima mjerenja. „Želim da prođem blago i dokažem da je Pjesma Nibelunga istinita.“
Vjerovanje da blago Nibelunga nije bajka
Ni profesorica germanistike Ana Milher sa Univerziteta u Tübingenu ne vjeruje da je blago Nibelunga bajka. Za nju je blago književno sredstvo kojim se objašnjava uspon i pad dinastija. Taj motiv se pojavljuje i u drugim srednjovjekovnim pripovjetkama. „Publika bi trebala da shvati da blago ne treba da dira.“ U prenesenom smislu to znači da kraljevu moć ne treba dovoditi u pitanje. Na kraju Pjesme Nibelunga nitko više od onih koji znaju gdje je blago nije živ. Da li je to kraj priče?
Nije. Blago je postalo mit, a to ima veze i sa njemačkom povijesti. Dok je u srednjem vijeku Pjesma Nibelunga bila vrlo omiljena, nakon nekog vremena potpuno je pala u zaborav. Tek 1755. ponovo je otkriven jedan stari rukopis. Od tada su je slikari i književnici pretvorili u njemački nacionalni ep. A šta je za takav ep prikladnije nego priča o apsolutnoj vjernosti svom narodu i kralju?
Simbol njemačkog jedinstva
U vrijeme kad nije postojala njemačka država, blago na dnu Rajne postalo je simbol njemačkog jedinstva. U romantizmu su slikari kao Moritz von Schwind kombinirali motive blaga kao zlatnu krunu sa crno-crveno-zlatnom zastavom. Sredinom 19. stoljeća to je bio znak želje brojnih revolucionara za njemačkom državom, a danas su to boje njemačke nacionalne zastave.
I u književnosti je blago iskorištavano u nacionalističke svrhe. Književnik Ernst Moritz Arndt pjevao je u 19. stoljeću o blagu kao „sjaju njemačkog carstva“. Ali, bilo je i oprečnih glasova. Pjesnik Heinrich Heine je, na primjer, u svojoj pjesmi „Njemačka u ljeto 1840.“ ismijavao nacionalni mit i „zlatnu krunu“.
Kompozitor svjetskoga glasa Richard Wagner posvetio je blagu čak čitavu operu, Rajnino zlato. Opera, čija je praizvedba bila 1876, govori o tri kćeri Rajne koje čuvaju blago. Wagner se, međutim, nije pretjerano držao Pjesme Nibelunga, već je, prema nordijskim pričama, dodao i nove likove.
Možda se i nađe blago Nibelunga
Umjetničko bavljenje blagom Nibelunga danas nije više tako politički obojeno. Ali, njegova fascinacija traje i dalje. Tom pričom bave se televizijski filmovi i romani znanstvene fantastike, slike, pa i Festival Nibelunga u Wormsu. Priča o blagu Nibelunga dospjela je i do pacifičke države Naurua, koja je nekada bila njemačka kolonija. Godine 2003. tamo je napravljen zlatnik sa natpisom „Nibelungen Treasue“.
Nastavlja se i potraga za blagom. Uz već spomenuti Lochheim, spominju se i druga mjesta na kojima bi moglo da bude blago, kao na primjer jedna livada u Rheinbachu, južno od Bonna. Ali, ni tu nije ništa pronađeno. Nema veze, kaže Ana Milher. „I povijesno-imaginarno je dio jedne kulture. U svijetu mašte blago Nibelunga je nešto vrlo realno.“ Tko zna, možda jednoga dana ipak iz Rajne budu izvađeni tovari zlata. Za Hansa Jörga Jacobija takav događaj bio bi „gotovo zanimljiviji od slijetanja na Mjesec“.
IZVOR: bwmistery.blogspot.com
