U ovoj objavi možete vidjeti recept kako se pravi pretpokladna pogača. Ako vas zanimaju još neki najbolji recepti za slatka jela ili slana jela, upišete u pretragu npr. “Recept za punjene paprike” ili “Punjene paprike” i kliknete “Search”.
Jednostavna pretpokladna pogača
Sastojci:
1/4 pšeničnoga brašna, 1 omot praška za pecivo, 10 dkg šećera, 2 jajeta, sok od limuna, 2 žlice ruma, 80 dkg samljevenih oraha, 15 dkg grožđica, 1/4 običnoga sira, 5 dkg maslaca; masnoća i brašno za tepsiju.
Priprema:
Od prosijana brašna, praška za pecivo, šećera, jaja, soka od limuna, ruma, oraha, očišćenih grožđica, ne suviše mokroga sira i maslaca umijesimo tijesto. Ali bolje je ako maslac, jaja i šećer najprije pjenasto umiješamo i istom zatim napravimo tijesto, koje ćemo iza toga dobro promijesiti. Ako je tijesto prevlažno, dodat ćemo mu još malo brašna. Napravimo usku štrucu (veknu), stavimo je u namazanu i brašnom posutu tepsiju i pečemo približno tri četvrt sata. Pečenu pogaču namažemo maslacem i poprašimo brašnom, zavijemo je u ubrus (stolnjak i sl.) i postavimo je na hladno. Razrežemo je tek drugi dan.
Pročitaj još: Brašno
Brašno je proizvod uzastopnoga mehaničkog usitnjavanja (mljevenja) i prosijavanja zrna žitarica, leguminoza, gomolja, sjemena uljarica, ostalih prehrambenih sirovina i začina te drugih tvari. S prehrambenog stajališta brašno je poluproizvod koji služi kao osnova sirovina za proizvodnju kruha, peciva, keksa, tjestenina i slastica ili kao dodatak u pripremi jela.
Na tržištu se pojavljuje pod različitim nazivima, koji ukazuju na podrijetlo, proizvodni postupak ili namjenu.
IZVOR: Wikipedija
Limun
Limun (lat. Citrus ×limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae) i njegov plod. Rezultat je davnog križanja po svoj prilici pomela i citrone, ali već stoljećima uspijeva kao samostalno stablo koje se razmnožava reznicama ili cijepljenjem.
Varijacije
Limun se širom svijeta uzgaja u nebrojenim varijacijama koje, navodno, više niti botaničari ne registriraju. Razlike između novih varijacija su samo u vanjskom izgledu, dok njihove prehrambena svojstva i gospodarski značaj ostaju nepromijenjeni.
IZVOR: Wikipedija