Dijetetski problemi modernog društva sve su kompliciraniji kao što je sve zamršeniji i sve brži svakodnevni život. Zapravo je potpuno pogrešno misliti na prehranu kao na seriju čvrstih i nepromjenjivih pravila, kao što je pogrešno smatrati da bi bilo šta što je u vezi s čovjekom moglo ostati nepromjenjivo. Mijenjaju se uvjeti života, načini proizvodnje, a kao posljedica toga mijenjaju se brojna jela a mijenja se uopće i potreba za hranom.
Ritam modernog života nije nimalo prikladan za rad probavnih organa i za probavljanje hrane: neprestana žurba i svakodnevni posao prisiljavaju čovjeka da jede brzo, bez uživanja u hrani. On nema vremena da dobro sažvače hranu, pa je tako reći nabaca u sebe. Razumije se da u takvim okolnostima i probavni organi imaju teži posao.
Brzi svakodnevni život i davanje važnosti jelu
Užurban život, nemogućnost mnoštva zaposlenih ljudi da u određeno vrijeme mirno pojedu obrok na koji su navikli – sve to pridonosi tome što se, posljednjih godina pridaje sve manje važnosti jelu kao takvom. Ne postoje u svim poduzećima restauracije, a ako i postoje nemaju uvijek dovoljno mogućnosti da svakog pojedinog člana opskrbe prikladnom hranom; štoviše, vrijeme za konzumiranje jela je prilično kratko, pa svatko pojede nešto na brzinu.
Rezultat tako brze i neuredne prehrane jest nastojanje da se sve nadoknadi mirnom i obilnom večerom. Ali navečer kad je posao gotov organizam traži odmor. Zato ne bi trebalo probavne organe podvrgavati naporu preobilnom večerom, sastavljenom od teško probavljive hrane, jer je posljedica toga neugodan osjećaj težine u želucu i opća nelagodnost.
Dnevna prehrana
Način dnevne prehrane ovisi o mnogo faktora. Najvažnija je razdioba obroka. Počnimo s prvim.
Nije najvažnije pojesti doručak; važno je da taj prvi obrok ima određen sastav. Jutarnji bi obrok morao sadržavati određenu količinu bjelančevina jer prehrana mora biti uravnotežena već na samom početku dana, a hrana koja ima dovoljno proteina ostaje duže vremena u želucu. Ako s kaloričnoga gledišta dnevna “porcija” iznosi 2500 kalorija, 500 kalorija bi moralo otpasti na prvi obrok, tj. doručak.
Toga se pravila teško mogu pridržavati oni koji stanuju daleko od svoga radnog mjesta. Brz razvoj gradova koji se sve više šire svojim novim četvrtima preko granica starih predgrađa, promet što preplavljuje ulice, svakoga dana sve više otežavaju dolazak na posao. Zato ljudi moraju poći od kuće rano ujutro, pa nemaju ni volje ni vremena da pojedu doručak. Kad poslije dugog i zamornog puta do radnog mjesta stignu u ured ili tvornicu, već su se smanjile rezerve glikogena u jetri; oni dakle počinju radni dan u posve nepovoljnim fiziološkim uvjetima: gladni počinju obavljati svoj posao.
Ako pripadaju među sretnike čije poduzeće ima vlastitu restauraciju tada imaju veću mogućnost da nadoknade izgubljeno većim obrokom koji zadovoljava njihove fiziološke potrebe da bi mogli dobro obavljati posao.
Svakodnevni život na poslu drugih radnika
Ali koliko je onih koji, zbog toga što u poduzeću ne postoji restauracija, pa ni kantina, stoječki jedu svoj obrok u nekom ekspres baru ili mljekarnici.
Ima i onih koji nemaju ni jedne ni druge od spomenutih mogućnosti pa su često prisiljeni da od kuće nose hranu u posebnim posudama. Hrana se mora pripremiti ranije i podugo stoji prije nego što se pojede. Dolazi u obzir, dakako, samo hrana koja se može duže održati. Najčešće je to kuhano povrće u obliku variva i razni kobasičarski proizvodi jer ne zahtijevaju posebno rukovanje i mogu se jesti sa puno kruha.
Budući da mnogi od zaposlenih rade teške manuelne poslove, lako se može zaključiti koliko je njihova prehrana neadekvatna stvarnim potrebama. Radnici dakle troše puno više kalorija nego oni koji rade sjedeći na radnim mjestima, bio to muškarac ili žena. Osim toga, kalorične potrebe ovise i o intenzitetu posla koji obavljamo.
Kakav je vaš svakodnevni život na radnom mjestu i kako se hranite? Možete nam reći u komentarima. Zahvaljujemo unaprijed!
VAŽNA NAPOMENA: Ovaj članak je isključivo informativnog karaktera. Za bilo kakav savjet, dijagnozu ili liječenje obavezno se obratite svome liječniku!
