Hobotnica ima tri srca
Hobotnice su ovdje od davnina. Najstariji poznati fosil hobotnice pripada životinji koja je živjela prije nevjerojatnih 296 milijuna godina, dakle, puno ranije nego su kopnom hodali reptili, prethodnici dinosaura. Hobotnica ima čak tri srca – dva isključivo pokreću krv ispod škrga, dok je treće srce zaduženo za cirkulaciju krvi kroz organe. Za vrijeme plivanja, organsko srce prestaje kucati, što dokazuje da je hobotnica stvorena za puzanje, a ne plivanje koje je iscrpljuje.
Hobotnica i njen um
Neobičnim značajkama ovog bića treba dodati i ovo: krakovi hobotnice imaju “vlastiti um” – naime, dvije trećine neurona nalaze se u krakovima, a ne u glavi. Posljedica toga je da krakovi “rješavaju probleme” npr. “smišljaju” kako otvoriti školjku, dok je hobotnica zauzeta nečim drugim, npr. provjerom sigurnosti kakve morske špilje. Zanimljivo je da krakovi mogu reagirati čak i kada je glava odsječena.
Hobotnica ima plavu krv
Kao jedan od elemenata opstanka u oceanskim dubinama je postojanje plave krvi, odnosno hobotnica ima krv na bazi bakra, a ne željeza. Ta bakrena baza je hemocijan, tj. krv postaje plave boje. Ona je učinkovitija za prijenos kisika u niskim temperaturama vode bez puno kisika, ali ovaj sustav jako je osjetljiv na promjene u kiselosti, te je, ukoliko je Ph prenizak, prijenos kisika ugrožen. Znanstvenici upozoravaju da bi klimatske promjene i oscilacije u kiselosti oceana kao posljedica istih mogle dovesti do ugrožavanja ove vrste.
Nakon parenja, hobotnica umire
Oplodnja je vanjska, a mužjak umire odmah nakon parenja. Ženka živi još onoliko dugo koliko je potrebno da čuva jajašca. Preuzimanjem majčinskih dužnosti, hobotnica prestaje jesti iako ne umire od gladi; njeno tijelo okreće se protiv nje – slijedi masovni suicid svih stanica u njenom tijelu – počevši od optičkih žlijezda, pa sve do tkiva i organa – dok ne umre.
