Da bi se provjerilo da životinje imaju PSI sposobnosti u Engleskoj, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Nizozemskoj vršili su se eksperimenti sa psima, mačkama, golubovima, čiji je cilj istraživanje njihovih parapsihološkoh sposobnosti. Do kojih se rezultata došlo?
Dokazi da životinje imaju PSI sposobnosti
Prvi rezultati Sheldrakeovih eksperimenata pokazali su kako mačke često paranormalno predosjećaju povratak vlasnika.
Na koji način golubovi pismonoše pronalaze put vlastitoj kući? Sheldrake vjeruje u postojanje morfogenetskog polja, koje ih poput gumene vrpce “vuče” njihovom obitavalištu.
U Newarku (Engleska), neka je udovica imala sina – mornara. On joj nikada nije javljao kada će se vratiti kući. To je bilo zato jer se uvijek moglo dogoditi da brod kasni. Na taj je način želio majku poštedjeti briga. Ipak, žena je uvijek znala kad će joj se sin vratiti, i to na osnovu ponašanja svoje mačke. Otprilike tri sata prije povratka mornara, mačka bi postala jako uzbuđena, sjela bi na otirač za cipele pred ulaznim vratima i ostala bi tamo dok se nije pojavio mornar. Tako je majka uvijek imala dovoljno vremena da se pripremi za doček sina.
Psi i mačke predosjećaju
To je tek jedan od brojnih primjera koji je potaknuo Engleza Ruperta Sheldrakea da počne temeljito istraživati ovu i slične prekognicije kod životinja. Pozvao je javnost na suradnju i dobio je više od 200 pisama u kojima vlasnici svjedoče o paranormalnim sposobnostima svojih ljubimaca. Na osnovu tih iskustava i vlastitih istraživanja, Sheldrake je objavio knjigu “Sedam eksperimenata koji bi mogli uzdrmati svijet”. Pozvao je vlasnike životinja na sudjelovanje u istraživanju “neobjašnjivih sposobnosti”, prije svega kod domaćih životinja.
Tih sedam eksperimenata se provodilo u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Naravno, nemoguće je ovdje opisati svih sedam eksperimenata, ali evo, ukratko, o čemu se radi. U Engleskoj i u SAD-u otprilike 60 posto domaćinstava ima kućne ljubimce. Mnogi od njih sakupili su dragocjene informacije o neobičnom ponašanju životinja. Na to ponašanje do sada znanost nije obraćala pozornost. Sa stajališta interesa spomenutih eksperimenata, osobito je pogodno za istraživanje sposobnosti pasa i mačaka da osjete vrijeme povratka kući njihovih vlasnika.
Rezultati potvrđuju očekivanja
Dosadašnji rezultati opovrgavaju prigovore skeptika koji tvrde da se, kako kažu, takozvane paranormalne sposobnosti životinja, kad se radi upravo o povratku vlasnika kući, mogu lako objasniti. Naime, životinja zna iz iskustva kad on dolazi, jer se s posla svakodnevno vraća u isto vrijeme ili zahvaljujući svom oštrom sluhu i čuje dolazak gospodara prije drugih, tvrde Sheldrakeovi protivnici. U dijelu eksperimenata, međutim, vlasnici su dolazili u različito vrijeme i na različite načine kući, a životinje su ih ipak osjetile. Tijekom istraživanja, Sheldrake je dobio pismo jedne žene u kojem ona piše kako njena kćer ima mačku s kojom je vrlo prisna i povezana.
Prije izvjesnog vremena, kćer se odselila u drugi grad gdje je započela studij. Roditeljima se javlja svakih nekoliko dana. Telefonski pozivi se ponavljaju u pravilnim vremenskim razmacima. Ranije mačka nije reagirala na telefonske pozive, ali sada, samo kad se javlja njena “prijateljica” – studentica, ona se penje na prvi kat kuće gdje stoji telefon, vrlo je uzbuđena i – mijauče. Slično iskustvo doživljava i jedan profesor, inače prijatelj Ruperta Sheldrakea. Profesor često putuje u inozemstvo. Kad se javlja kući, a njegova žena ne digne slušalicu dovoljno brzo, mačka stavlja svoje šape na nju. I to samo onda kad zove profesor.
Teorija morfogenetskog polja
U spomenutoj knjizi, Sheldrake istražuje i sposobnost golubova da se vrate kući, iako su pušteni na slobodu na stotine kilometara udaljenosti od nje, na njima nepoznatom mjestu. Sposobnost orijentacije je osobito izražena kod golubova pismonoša. Njih u Engleskoj ima oko 200.000, a u svijetu više od pet milijuna. Postoje brojne teorije koje pokušavaju objasniti ovaj fenomen. Sheldrake ga objašnjava svojom teorijom morfogenetskih polja. To je neka vrst, slikovito rečeno, gumene trake koja se rasteže kada je golub daleko od kuće koja ga “vuče natrag”.
Ova osjetilna veza s kućom može se nazvati i paranormalnom, odnosno, PSI sposobnošću. Sheldrake predlaže sljedeći eksperiment kojim se može pobliže ispitati PSI sposobnost golubova pismonoša. Golubove treba staviti u pokretno prebivalište, u prikolicu za spavanje, na primjer, koja mijenja mjesto. Pokazalo se, međutim, da su golubovi u prvo vrijeme uznemireni i da teško pronalaze svoje obitavalište.
Međutim, nakon nekoliko dana, golubovi su se privikli na nove okolnosti i bez teškoća su pronalazili svoje pokretno obitavalište, ako bi se ono nalazilo unutar kruga od pet milja od mjesta odakle su bili odvedeni. Iskustva engleske vojske i talijanske mornarice navode Sheldrakea na optimizam u pogledu ishoda eksperimenata. Golubovi su prenosili pisma između komandnog broda i pratećih brodova. Naravno bilo je i obrnuto, a razmak i položaj brodova se stalno mijenjao čak za 6 do 70 milja, i to na nepredvidiv način. Inače, danas golubove pismonoše koristi još jedino švicarska i kineska vojska.
Sheldrake je anketirao brojne ljude u Europi i SAD-u. Utvrdio je kako oko 80 posto sudionika ankete može osjetiti ako ih netko promatra s leđa. Ako vas zanima raspolažete li i vi s tim, uvjetno rečeno šestim čulom, Sheldrake predlaže sljedeći eksperiment:
Vrijednost eksperimenta
Sjednite okrenuti leđima partneru u eksperimentu. On će vas fiksirati pogledom u leđa odnosno u glavu, ili će gledati u stranu i pri tome misliti na nešto drugo. Najbolje je da svaki pogled traje 20 sekundi. Da li će partner gledati u vas, ili na stranu, odlučuje bacanje novčića. Pri tome grb može značiti fiksiranje, a broj – gledanje u stranu. Kad je novčić bačen, donesena je dakle odluka, a partner će vas nekim zvukom, zvončićem, ili na neki drugi način obavijestiti da je počela faza gledanja. Tijekom jedne minute trebalo bi izvesti dva takva postupka.
Vrijeme eksperimenta je 20 sekundi. Da bi eksperiment imao statističku vrijednost. Treba ga ponoviti najmanje 10 puta. Eksperiment možete izvoditi i s različitim partnerima. Vi ćete tijekom eksperimenta bilježiti kad partner, po vašem mišljenju, odnosno osjećaju, gleda u vas, a kad pored vas. Istu evidenciju vodit će i partner. Kad je eksperiment gotov, usporedit ćete svoj rezultat s njegovom evidencijom i na osnovu njihove podudarnosti, odnosno razlika, možete utvrditi u kojoj mjeri raspolažete s tom vrstom PSI sposobnosti.
Kad ljudi razgovaraju o životinjama, često govore o neobičnim pojavama koje, zapravo, u skladu sa sadašnjim znanstvenim spoznajama, ne bi smjele postojati.
Da li vi vjerujete da životinje imaju PSI sposobnosti? Recite nam u komentarima. Hvala!
