Netko ga voli, a netko nikako da se navike na njegov osebujan okus – uglavnom bučino ulje nikog ne ostavlja ravnodušnim. Nedostatak mu eventualno može biti cijena, a inače je bučino ulje – čisto zdravlje!
Bučine koštice, bolje rečeno sjemenke iz bučinog ploda su izdašna i zdrava hrana. Osim kalorijske vrijednosti (zbog značajnog prisustva ulja) te su sjemenke poznate i hvaljene zbog toga što sadrže neke minerale i zaštitne tvari (antioksidanse). Osušeno bučino sjeme (koštice) sadrži prosječno od 18-20% tamnosmeđeg ulja specifičnog mirisa i okusa koje se dobiva hladnim prešanjem.
Između ostalog, istraživanja su pokazala da koštice mogu biti vrlo korisne u sprečavanju raka prostate i jajnika.
Zašto je zdravo bučino ulje?
Koštice sadrže 30-40% proteina, te izuzetno povoljan odnos zasićenih i nezasićenih masnoća, a osobito monozasićene oleinske kiseline čije nam je blagotvorno djelovanje na zdravlje dobro poznato i iz maslinova ulja. Nezasićenih masnoća ima 35-40% u odnosu na ukupne masnoće, a u tome oleinska kiselina predstavlja prosječno 30%. U bučinim sjemenkama ima samo 5-9% ugljikohidrata i oko 20% vlaknaste strukture. Bučino ulje je bogato manganom, selenom, željezom te vitaminima E i D.
Treba znati kako potpomaže i stvaranje serotonina koji je važan regulator dobrog raspoloženja, a bučine koštice odnosno bučino ulje sadrži i obilje E vitamina. Prisutna oleinska kiselina pomaže u snižavanju “lošeg” LDL kolesterola, a glutaminska kiselina služi u tijelu za sintezu gama-amino-maslačne kiseline (GABA) koja je važna u prevenciji stresnog stanja. Osim toga oleinska kiselina važan je dio mediteranske prehrane koja služi u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti.
Kako se dobiva?
Mnogi stručnjaci bučine koštice po sadržaju mikrominerala uspoređuju s orasima što nije daleko od istine. U bučinom ulju nema nikakvih dodataka niti naknadne industrijske obrade.
Popečene koštice buče pripremaju se zagrijavanjem na temperaturi od 75°C u trajanju od 15-20 minuta. Nakon toga koštice dobivaju posebnu aromu. Zanimljiva stvar se događa i s karotenoidima kada se bučine koštice prepeku. Ne samo da se aroma značajno poboljša, već se sadržaj karotenoida poveća. Ako se tako popečene bučine koštice mljevenjem pretvore u brašno, dobiva se zapravo zdravi dodatak prehrani koji se može staviti u različite namirnice, a posebno u pecivo i kruh. Takvim dodatkom njihova hranjiva vrijednost se značajno povećava.
Od pamtivijeka se smatralo da bučine koštice sadrže neke tvari kojima se mogu istjerati crijevni paraziti kao što je primjerice trakavica, zatim da su korisne za liječenje zatvora (konstipacije) i upale debelog crijeva (kolitisa). Pokazalo se i da bučine koštice pomažu kod zacjeljivanja dubljih povreda na kostima i zglobovima.
Kako koristiti bučino ulje?
Bučino ulje se najčešće koristi za pripremu salata, a na taj način ga je i najzdravije koristiti. Kada se kuha na bučinom ulju, mnogi zaštitni čimbenici mogu izgubiti na vrijednosti, ali dragocjena oleinska kiselina i njeno blagotvorno djelovanje na organizam ostaje. Sjemenke buče se koriste za grickanje (pržene sjemenke s ljuskom) te kao sirovina za različite proizvode u farmaceutskoj i kemijskoj industriji.
Uljane pogače koje ostaju nakon prešanja sjemenki buče golice sadrže 57-60% bjelančevina, a koriste se kao koncentrirano krmivo, mamci pri pecanju riba i dr.
Meso ploda buče može se koristiti za proizvodnju kašice za djecu, dodatak za kruh, kolače, pekmeze, biosokove, džemove i dr.
Rast bez pesticida
Buča je jedna od rijetkih kultura koja se može uzgajati bez ili s minimalnom primjenom pesticida i mineralnih gnojiva te sve više postaje zanimljiva ne samo s ekonomskog, već i ekološkog stajališta. Buča iznimno dobro reagira na organska gnojiva, a vrlo je pogodna za izmjenu u plodoredu, što je čini pogodnom za ekološku proizvodnju.
Za dobar rast i razvoj buča potreban je otvoreni, od vjetra zaštićen položaj zemljišta, dovoljno vlage, topline i svjetlosti.
Buče su vrlo osjetljive na niske temperature. Prestaju rasti pri temperaturi od 6-7°C, a smrzavaju se na -1°C. Najviše vode buče trebaju u fazi intenzivnog rasta, tj. 35 do 45 dana nakon nicanja. Buče vrlo dobro uspijevaju na humusnim, prozračnim, pjeskovito-ilovastim do ilovasto-pjeskovitim terenima.
IZVOR: www.ljekovitapriroda.com
VAŽNA NAPOMENA: Ovaj članak je isključivo informativnog karaktera. Za bilo kakvu dijagnozu ili liječenje obavezno se obratite svome liječniku!
Koliko često vi koristite bučino ulje? Možete nam reći u komentarima ispod. Zahvaljujemo unaprijed!
