Najljepše mozgalice za bistre glave
Riješite nove mozgalice za bistre glave, mozgalice od kojih boli glava, kako smo i naveli u naslovu. Dobro pogledajte zadatak, razmislite, riješite ga, napišite odgovor u komentarima i objasnite. Nadamo se da ste uporni i da nećete brzo odustati. Opustite se i uz druge zagonetke. Ugodna zabava. 🙂
Pročitaj još: Zagonetka
Zagonetka je vrsta zadatka, pitanje ili izričaj, koji treba riješiti razmišljanjem. Zagonetka se postavlja vještim skrivanjem pravog značenja kroz igru riječi ili kroz dvosmisleno značenje.
Zagonetka u užem smislu
U zagonetki se pitanje ili opis koji traže odgonetanje postavljaju tako da sugeriraju nešto drugo od točnog odgovora, pa odgonetnuti zagonetku obično znači razumjeti metaforu. S obzirom na tu bliskost odgonetanja zagonetke i interpretacije poezije, pretpostavlja se srodnost nastanka zagonetke i metafore, odnosno pjesme.
Po obliku ih je moguće podijeliti na opisne zagonetke i zagonetke pitalice. Ove druge su starije i nalaze se još u antičkoj kulturi i u Bibliji, na primjer Sfingina zagonetka koju rješava Edip ili Samsonovo rješenje zagonetke Filistejaca. Zagonetke su zabilježene u svim kulturama svijeta, te su značajan dio usmene i folklorne tradicije. Od XVIII. stoljeća objavljuju se u kalendarima, a od XIX. stoljeća u časopisima i knjigama, obično zajedno s poslovicama.
Zagonetke su dio takozvanih jednostavnih oblika (André Jolles, Jednostavni oblici – Einfache Formen, 1930.), jezičnih oblika koji izvorno pripadaju usmenoj kulturi. Strukturom su jednostavniji od umjetničkih oblika književnosti kao što su na primjer novela ili roman, ali se često nalaze sadržani u njima.
IZVOR: Wikipedija
Misao
Misao i mišljenje su psihološke funkcije koje nam omogućuju da putem misaonih operacija određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među njima.
Mišljenje (ili tok mišljenja) je mentalni proces koji se odlikuje rasuđivanjem i zaključivanjem, odnosno shvaćanjem uzročno-posljedičnih veza između različitih pojmova. Misao (odnosno sadržaj mišljenja) se redovno očitava u nekom sudu ili tvrdnji.
U filozofiji se obično pretpostavlja da su ljudi okarakterizirani racionalnošću, a najočiglednije ispoljavanje racionalnosti je sposobnost mišljenja. Zbog povezanosti s emocionalnim i drugim faktorima razlikujemo: konkretno i apstraktno, logično i nelogično, magijsko i arhaično mišljenje.
IZVOR: Wikipedija
