Ispod možete pročitati poglavlje iz Biblije i Starog zavjeta Baruh 6. Baruh ili Knjiga Baruhova je jedna od knjiga Svetog pisma i Staroga zavjeta. Pripada u deuterokanonske knjige. Biblijska kratica knjige je Bar. Ako u tekstu ispod postoje bilo kakve greške, slobodno nam to navedite u komentarima i nastojati ćemo to ispraviti u što kraćem roku.
Biblija, Stari zavjet i Novi zavjet – POČETNA
Baruh 6
Bar 6: 1 – 5
1 – Prijepis poslanice koju je poslao Jeremija sužnjima koje je kralj Babilonaca uskoro imao odvesti u Babilon da im saopći preporuke što mu ih je povjerio Bog. Zbog grijeha što ste ih pred Bogom počinili, Nabukodonozor, kralj Babilonaca, odvest će vas kao sužnje u Babilon.
2 – Kada stignete u Babilon, ostat ćete ondje mnogo godina i za dugo vrijeme, do sedmog naraštaja, a potom ću vas odande u miru izvesti.
3 – A u Babilonu vidjet ćete bogove – srebrne, zlatne i drvene – koji se nose na leđima i koji neznabošcima strah zadaju.
4 – Čuvajte se! Ne povodite se za tuđim narodima i nemojte da vas pred tim bogovima strah obuzme
5 – kad opazite pred njima i za njima mnoštvo koje im se klanja. Recite u srcu: “Tebi se, Gospode, jedinomu treba klanjati.”
Bar 6: 6 – 10
6 – Jer s vama je moj anđeo – njemu ste životom svojim odgovorni.
7 – Jezik im je izgladio umjetnik, drugi su ih obložili zlatom i srebrom: obmana su i govoriti ne mogu.
8 – Kao za gizdavu djevojku, uzimaju zlato i prave krune za glave svojih bogova.
9 – A dogodi se te svećenici potkradaju sa svojih bogova zlato i srebro i troše ga za sebe; daruju ga čak i bludnicama u bludilištima. Ukrašuju ih haljinama kao ljude –
10 – te bogove, srebrne, zlatne i drvene, no oni se od hrđe i crvotoči obraniti ne mogu
Bar 6: 11 – 15
11 – usprkos grimizu kojim ih odijevaju. Potrebno im je čistiti lica od hramske prašine koja napada na njih.
12 – Jedan drži žezlo kao poglavar pokrajine, ali nikog tko bi ga uvrijedio ne može pogubiti;
13 – drugi u desnici drži mač i sjekiru, ali se ne može obraniti ni od rata ni od razbojnika.
14 – Po tom jasno slijedi: to bogovi nisu – njih se, dakle, ne bojte!
15 – Kao što posuda kojom se čovjek služi postaje beskorisnom kada se razbije, tako je i s njihovim bogovima koji su postavljeni u hramovima.
Baruh 6: 16 – 20
16 – Oči su im pune prašine što je dižu noge onih koji ulaze.
17 – I kao što su na sve strane zatvorena vrata onome koji se ogriješio o kralja te ima biti pogubljen, tako svećenici utvrđuju hramove ovih bogova vratima, bravama i zasunima, bojeći se da ih razbojnici ne opljačkaju.
18 – Užižu im svjetiljke u mnogo većem broju negoli sebi samima, ali nijedne od njih bogovi ne mogu vidjeti.
19 – Nalik su na grede hrama: srce im iznutra, kažu, crvi rastaču – crvi koji gmižu iz zemlje te rastaču njih i njihove haljine.
20 – Oni i ne osjećaju da im je lice pocrnjelo od dima što se diže u hramu.
Bar 6: 21 – 25
21 – Na njihova tijela i glave dolijeću šišmiši, lastavice i druge ptice; a ima i mačaka.
22 – Po tim ćete znacima prepoznati da to bogovi nisu – njih se, dakle, ne bojte!
23 – Ne očiste li im naslagu sa zlata kojim su obloženi za ukras, sami ga neće osvjetlati. Nisu ni osjećali dok su ih salijevali.
24 – Kupovali su ih za najvišu cijenu, a nema u njima životnoga daha.
25 – Bez nogu su, pa ih na ramenima nose i tad pokazuju svoje ruglo ljudima; stide ih se i oni koji im služe,
Bar 6: 26 – 30
26 – jer padne li koji bog na zemlju, oni ga moraju podići; usprave li ih, oni se sami od sebe neće pomaći; ako se nagnu, ne mogu se uspraviti.
27 – Kao mrtvacima darove im prinose. Svećenici im njihovi tada odnose žrtve da izvuku korist prodajući ih. Isto tako i njihove žene prigrabe po dio, ne dijeleći ništa siromasima i nemoćnima. Njihovih se žrtava dotiču žene u čišćenju, a i porodilje.
28 – Po tom dobro znate: to bogovi nisu – ništa ih se ne bojte!
29 – Ta kako biste ih mogli zvati bogovima? Tima srebrnim, zlatnim i drvenim bogovima žrtve prinose žene.
30 – U njihovim hramovima svećenici sjede poderanih haljina, obrijane glave i brade, ne pokrivajući glave;
Bar 6: 31 – 35
31 – tule i viču pred svojim bogovima, kao na mrtvačkim gozbama.
32 – Svećenici im skidaju haljine te njima odijevaju svoje žene i djecu.
33 – Učine li im kakvo dobro ili zlo, oni to ne mogu uzvratiti;
34 – niti mogu koga učiniti kraljem ili ga svrgnuti; niti mogu dati bogatstvo ili novac. Učini li im tko zavjet pa ga ne održi, oni ga ne mogu prisiliti da za to odgovara.
35 – Oni ne mogu čovjeka spasiti od smrti niti slabijeg osloboditi od jačeg;
Baruh 6: 36 – 40
36 – ne mogu slijepcu vratiti vid niti izbaviti čovjeka iz nevolje;
37 – ne mogu se smilovati udovici niti učiniti dobro siroti.
38 – Nalik su na kamenje iz planine, ti bogovi obloženi zlatom i srebrom. Oni koji ih štuju stidjet će se!
39 – Kako se, dakle, mogu smatrati ili nazivati bogovima!
40 – I sami ih Kaldejci obeščašćuju; jer videći nijema čovjeka koji ne može govoriti, oni ga dovode Belu i traže da čovjek progovori, kao da bi ga bog mogao čuti;
Bar 6: 41 – 45
41 – i nesposobni su promisliti o tome i ostaviti te bogove, toliko su lišeni razbora!
42 – Žene opasane užetom sjede na putovima i pale kad od maslinovih ljusaka;
43 – kada koju od njih snubi prolaznik da mu se poda, ona se ruga svojoj susjedi što je nisu zapazili kao nju i što joj uže nije prekinuto.
44 – Sve što se događa u blizini tih bogova prijevara je; kako ih, dakle, mogu smatrati ili nazivati bogovima!
45 – Načiniše ih drvodjelje i zlatari, i nisu drugo doli tvorevina njihova.
Bar 6: 46 – 50
46 – Njihovi izrađivači ne žive dugo; kako bi njihove rukotvorine bile bogovi?
47 – Jer svojim će potomcima ostaviti samo obmanu i sramotu.
48 – Ako ljude pogodi rat ili nevolja, svećenici se među sobom savjetuju gdje da se s njima sakriju;
49 – kako ne uvidjeti da to nisu bogovi kad ni sami sebe ne mogu izbaviti od rata i od nevolja?
50 – Po svemu tomu znat će se: ti drveni idoli, obloženi zlatom ili srebrom, samo su prijevara! Svima, narodima i kraljevima, bit će jasno: nisu to bogovi, nego su djela ruku ljudskih: nikakva Božjeg udjela u njima nema!
Bar 6: 51 – 55
51 – Kome, dakle, neće biti jasno: to bogovi nisu?
52 – Ta ne mogu oni postaviti kralja u nekoj zemlji niti dati kišu ljudima;
53 – ne mogu presuditi u svojim poslovima niti izbaviti potlačenog; nemoćni su oni poput vrana između neba i zemlje.
54 – Neka padne vatra na hram tih drvenih bogova obloženih zlatom ili srebrom, njihovi će svećenici pobjeći i spasiti se, dok će oni ondje izgorjeti kao grede.
55 – Oni se ne mogu opirati ni kralju ni neprijatelju.
Baruh 6: 56 – 60
56 – Kako onda pomisliti ili povjerovati da su to bogovi?
57 – Ti drveni bogovi obloženi srebrom i zlatom ne mogu se obraniti ni od kradljivaca ni od razbojnika: kako su ovi jači od njih, opljačkat će im zlato i srebro i otići s haljinama u koje su odjeveni; oni su nesposobni sebi samima pomoći.
58 – Zato je bolje biti kralj koji dokazuje svoju hrabrost, ili u kući korisna posuda kojom se vlasnik služi nego lažni bogovi; bolja su i vrata u kući koja čuvaju ono što je u njoj nego lažni bogovi; i drveni stup u kakvoj palači bolji je nego lažni bogovi.
59 – Sunce, mjesec i zvijezde, dok sjaju da izvrše službu, poslušni su.
60 – Milina je vidjeti i munju kada sijevne. A vjetar donosi dah svoj zemlji,
Bar 6: 61 – 65
61 – i oblaci, kada im Gospod zapovjedi da oblete svu zemlju, odmah izvrše nalog Božji. Vatra, poslana odozgo da sažeže gore i šume, izvršava što joj je naloženo.
62 – Sa svim ovim ti se bogovi ni ljepotom ni snagom usporediti ne mogu.
63 – Zato se ne može misliti ni reći da su to bogovi, jer nisu sposobni kazniti niti učiniti dobra ljudima.
64 – Kada, dakle, znate da to bogovi nisu, njih se ne bojte!
65 – Oni ne mogu ni prokleti ni blagosloviti kraljeva;
Bar 6: 66 – 72
66 – niti mogu narodima pokazati znamenja na nebu; oni ne sjaju kao sunce niti svijetle kao mjesec.
67 – Zvijeri su od njih bolje; pobjeći one mogu u skrovište i sebi pomoći.
68 – Nikako nam, dakle, nije jasno da su to bogovi; stoga ih se ne bojte!
69 – Kao ptičje strašilo u nečuvanu polju lubenica, takvi su njihovi drveni bogovi obloženi zlatom i srebrom.
70 – Jednako su slični glogovu grmu u vrtu na koji sjeda svaka ptica ili mrtvacu bačenu u mrak – ti drveni bogovi obloženi zlatom i srebrom.
71 – Po grimizu i crvenilu što na njima trune prepoznat ćete da to nisu bogovi. Napokon i sami budu izjedeni te postanu na sramotu zemlji.
72 – Koliko je bolji pravednik koji nema kumira; sramota je daleko od njega!
Koji su vama najljepši dijelovi iz poglavlja Baruh 6? Možete nam reći u komentarima. Hvala
