Ispod možete pročitati poglavlje iz Biblije i Novog zavjeta Evanđelje po Marku 5. Evanđelje po Marku ili Markovo Evanđelje je religijska knjiga, dio Novoga Zavjeta. Tradicionalno se pripisuje sv. Marku i najkraće je od 4 kanonska evanđelja. Ako u tekstu ispod postoje bilo kakve greške, slobodno nam to navedite u komentarima i nastojati ćemo to ispraviti u što kraćem vremenu.
Biblija, Stari i Novi zavjet – MENU
Evanđelje po Marku 5
1 – Stigoše na onu stranu mora, u kraj gerazenski.
2 – Čim iziđe iz lađe, odmah mu iz grobnica pohiti u susret neki čovjek s nečistim duhom.
3 – Obitavalište je imao u grobnicama. I nitko ga više nije mogao svezati ni lancima
4 – jer je već često bio i okovima i lancima svezan, ali je raskinuo okove i iskidao lance i nitko ga nije mogao ukrotiti.
5 – Po cijele bi noći i dane u grobnicama i po brdima vikao i bio se kamenjem.
6 – 10
6 – Kad izdaleka opazi Isusa, dotrči i pokloni mu se,
7 – a onda u sav glas povika: “Što ti imaš sa mnom, Isuse, Sine Boga Svevišnjega? Zaklinjem te Bogom, ne muči me!”
8 – Jer Isus mu bijaše rekao: “Iziđi, duše nečisti, iz ovoga čovjeka!”
9 – Isus ga nato upita: “Kako ti je ime?” Kaže mu: “Legija mi je ime! Ima nas mnogo!”
10 – I uporno zaklinjaše Isusa da ih ne istjera iz onoga kraja.
11 – 15
11 – A ondje je pod brdom paslo veliko krdo svinja.
12 – Zaklinjahu ga dakle: “Pošalji nas u ove svinje da u njih uđemo!”
13 – I on im dopusti. Tada iziđoše nečisti duhovi i uđoše u svinje. I krdo od oko dvije tisuće jurnu niz obronak u more i podavi se u moru.
14 – Svinjari pobjegoše i razglasiše gradom i selima. A ljudi pođoše vidjeti što se dogodilo.
15 – Dođu Isusu. Ugledaju opsjednutoga: sjedio je obučen i zdrave pameti – on koji ih je imao legiju. I prestraše se.
16 – 20
16 – A očevici im razlagahu kako je to bilo s opsjednutim i ono o svinjama.
17 – Tada ga stanu moliti da ode iz njihova kraja.
18 – Kad je ulazio u lađu, onaj što bijaše opsjednut molio ga da bude uza nj.
19 – No on mu ne dopusti, nego mu reče: “Pođi kući k svojima pa im javi što ti je učinio Gospodin, kako ti se smilovao.”
20 – On ode i poče razglašavati po Dekapolu što mu učini Isus. I svi su se divili.
21 – 25
21 – Kad se Isus lađom ponovno prebacio prijeko, zgrnu se k njemu silan svijet.
22 – Stajao je uz more. I dođe, gle, jedan od nadstojnika sinagoge, imenom Jair. Ugledavši ga, padne mu pred noge
23 – pa ga usrdno moljaše: “Kćerkica mi je na umoru! Dođi, stavi ruke na nju da ozdravi i ostane u životu!”
24 – I pođe s njima. A za njim je išao silan svijet i pritiskao ga.
25 – A neka je žena dvanaest godina bolovala od krvarenja,
26 – 30
26 – mnogo pretrpjela od pustih liječnika, razdala sve svoje i ništa nije koristilo; štoviše, bivalo joj je sve gore.
27 – Čuvši za Isusa, priđe mu među mnoštvom odostraga i dotaknu se njegove haljine.
28 – Mislila je: “Dotaknem li se samo njegovih haljina, bit ću spašena.”
29 – I odmah prestane njezino krvarenje te osjeti u tijelu da je ozdravila od zla.
30 – Isus odmah u sebi osjeti da je iz njega izišla sila pa se okrenu usred mnoštva i reče: “Tko se to dotaknu mojih haljina?”
31 – 35
31 – A učenici mu rekoše: “Ta vidiš kako te mnoštvo odasvud pritišće i još pitaš: ‘Tko me se to dotaknu?'”
32 – A on zaokruži pogledom da vidi onu koja to učini.
33 – Žena, sva u strahu i trepetu, svjesna onoga što joj se dogodilo, pristupi i baci se preda nj pa mu kaza sve po istini.
34 – On joj reče: “Kćeri, vjera te tvoja spasila! Pođi u miru i budi zdrava od svojega zla!”
35 – Dok je Isus još govorio, eto nadstojnikovih s porukom. “Kći ti je umrla. Čemu dalje mučiti učitelja?”
36 – 40
36 – Isus je čuo taj razgovor, pa će nadstojniku: “Ne boj se! Samo vjeruj!”
37 – I ne dopusti da ga itko drugi prati osim Petra i Jakova i Ivana, brata Jakovljeva.
38 – I dođu u kuću nadstojnikovu. Ugleda buku i one koji plakahu i naricahu u sav glas.
39 – Uđe i kaže im: “Što bučite i plačete? Dijete nije umrlo, nego spava.”
40 – A oni mu se podsmjehivahu. No on ih sve izbaci, uzme sa sobom djetetova oca i majku i svoje pratioce pa uđe onamo gdje bijaše dijete.
41 – 43
41 – Primi dijete za ruku govoreći: “Talita, kum!” što znači: “Djevojko! Zapovijedam ti, ustani!”
42 – I djevojka odmah usta i poče hodati. Bijaše joj dvanaest godina. I u tren ostadoše zapanjeni, u čudu veliku.
43 – On im dobro poprijeti neka toga nitko ne dozna; i reče da djevojci dadnu jesti.
Koji su vama najljepši dijelovi iz poglavlja Evanđelje po Marku 5? Možete nam reći u komentarima. Hvala
