Šećerna bolest (dijabetes) nastaje uslijed nedovoljnog rada inzulina, hormona koji stvaraju posebne stanice u gušterači takozvani “Langerhansovi otoci”.
Inzulin regulira količinu glukoze u krvi; njegovo pomanjkanje izaziva hiperglikemiju kojoj je posljedica prelaženje glukoze u mokraću.
Prehrana je kod dijabetesa osnovna i bitna ne samo da bi smirila tok bolesti, nego i preduhitrila komplikacije koje je često prate.
Šećerna bolest ovisi o mnogo faktora
Izvanredno je teško propisati određen način prehrane, jer u svakom pojedinom slučaju dijabetesa težina bolesti ovisi o vrlo mnogo faktora koji je čine individualnom. To je količina inzulina, tjelesna težina, životna dob, eventualne komplikacije i tip dijabetesa. Zbog toga se mora za svaki pojedini slučaj stvoriti poseban način prehrane.
Taj se antifiziološki dijetetski način – koji je zbog prevelikih količina masti lako izazvao nagomilavanje ketonskih tijela u krvi – napustio kad se prešlo na liječenje inzulinom. Tada su ugljikohidrati ili glicidi postali temelji novog načina prehrane; njihova se količina povećavala sve dok nije u aktualnom stanju dosegla istu količinu koju konzumira i zdrav čovjek.
Budući da je organizam dijabetičara sam po sebi pasivan, količina ugljikohidrata mora biti veća od normalne; inzulin nadoknađuje glukozu koja se gubi mokraćom.
Količine kalorija za osobe koje pati šećerna bolest
Poput zdravog čovjeka, i dijabetičar mora primiti cjelokupnu količinu kalorija u skladu s energetskim potrebama svog organizma. Kad su te globalne potrebe zadovoljene, razdioba glavnih prehrambenih elemenata vrši se prema klasičnim shemama koje mogu individualno varirati, već prema dobi bolesnika, a pogotovo prema njegovoj tjelesnoj težini.
Dnevna količina bjelančevina kreće se oko 1-2 g na 1 kg tjelesne težine, a količina masnoća 15-25% cjelokupnih kaloričnih potreba; ostatak, koji obično čini 50-60% prehrane, uzima se u obliku ugljikohidrata.
Barem 1/3 cjelokupne količine bjelančevina mora biti životinjskog porijekla (meso, jaja, ribe, sir, mlijeko).
Režim prehrane
Prehranu treba povremeno upotpunjavati vitaminima grupe B (B1, B2, B6), jer oni djeluju na metabolizam ugljikohidrata, rad mišića i na odnos s enzimskim sistemima.
Režim prehrane dijabetičara normalne težine uglavnom se ne razlikuje od prehrane zdravog čovjeka podjednakih godina, jednakog spola, podjednake fizičke sposobnosti. Dijabetičar međutim mora kontrolirati koliko sveukupno uzima kalorija i ugljikohidrata. To je osnovno za doziranje inzulina i hipogliceminata.
Da bi se kontrolirala šećerna bolest, za dijabetičara je neobično važno da neprekidno kontrolira svoju težinu. No još je važnije da zna koliki je sadržaj ugljikohidrata u hrani koju često jede.
VAŽNA NAPOMENA: Ovaj članak je isključivo informativnog karaktera. Za bilo kakav savjet, dijagnozu ili liječenje obavezno se obratite svome liječniku!
