Šećerna bolest ili dijabetes je ozbiljna bolest čovjeka

Šećerna bolest ili dijabetes je ozbiljna bolest čovjeka
Zdravlje čovjeka

Šećerna bolest (dijabetes) nastaje uslijed nedovoljnog rada inzulina, hormona koji stvaraju posebne stanice u gušterači takozvani “Langerhansovi otoci”.

Inzulin regulira količinu glukoze u krvi; njegovo pomanjkanje izaziva hiperglikemiju kojoj je posljedica prelaženje glukoze u mokraću.

Prehrana je kod dijabetesa osnovna i bitna ne samo da bi smirila tok bolesti, nego i preduhitrila komplikacije koje je često prate.

Šećerna bolest ovisi o mnogo faktora

Izvanredno je teško propisati određen način prehrane, jer u svakom pojedinom slučaju dijabetesa težina bolesti ovisi o vrlo mnogo faktora koji je čine individualnom. To je količina inzulina, tjelesna težina, životna dob, eventualne komplikacije i tip dijabetesa. Zbog toga se mora za svaki pojedini slučaj stvoriti poseban način prehrane.

Taj se antifiziološki dijetetski način – koji je zbog prevelikih količina masti lako izazvao nagomilavanje ketonskih tijela u krvi – napustio kad se prešlo na liječenje inzulinom. Tada su ugljikohidrati ili glicidi postali temelji novog načina prehrane; njihova se količina povećavala sve dok nije u aktualnom stanju dosegla istu količinu koju konzumira i zdrav čovjek.

Budući da je organizam dijabetičara sam po sebi pasivan, količina ugljikohidrata mora biti veća od normalne; inzulin nadoknađuje glukozu koja se gubi mokraćom.

Količine kalorija za osobe koje pati šećerna bolest

Poput zdravog čovjeka, i dijabetičar mora primiti cjelokupnu količinu kalorija u skladu s energetskim potrebama svog organizma. Kad su te globalne potrebe zadovoljene, razdioba glavnih prehrambenih elemenata vrši se prema klasičnim shemama koje mogu individualno varirati, već prema dobi bolesnika, a pogotovo prema njegovoj tjelesnoj težini.

Dnevna količina bjelančevina kreće se oko 1-2 g na 1 kg tjelesne težine, a količina masnoća 15-25% cjelokupnih kaloričnih potreba; ostatak, koji obično čini 50-60% prehrane, uzima se u obliku ugljikohidrata.

NE PROPUSTI  Smiješni statusi da razbijete monotoniju i da se zabavite

Barem 1/3 cjelokupne količine bjelančevina mora biti životinjskog porijekla (meso, jaja, ribe, sir, mlijeko).

Režim prehrane

Prehranu treba povremeno upotpunjavati vitaminima grupe B (B1, B2, B6), jer oni djeluju na metabolizam ugljikohidrata, rad mišića i na odnos s enzimskim sistemima.

Režim prehrane dijabetičara normalne težine uglavnom se ne razlikuje od prehrane zdravog čovjeka podjednakih godina, jednakog spola, podjednake fizičke sposobnosti. Dijabetičar međutim mora kontrolirati koliko sveukupno uzima kalorija i ugljikohidrata. To je osnovno za doziranje inzulina i hipogliceminata.

Da bi se kontrolirala šećerna bolest, za dijabetičara je neobično važno da neprekidno kontrolira svoju težinu. No još je važnije da zna koliki je sadržaj ugljikohidrata u hrani koju često jede.

VAŽNA NAPOMENA: Ovaj članak je isključivo informativnog karaktera. Za bilo kakav savjet, dijagnozu ili liječenje obavezno se obratite svome liječniku!

Možda će vas zanimati i ovo:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.