Kronična astma: Kako je lako pobijediti

Kronična astma se može lako pobijediti
Kronična astma pogađa poput udarca sjekire. Spoznaja da su kronično bolesni mnoge baca u očaj.

Za 25 godišnju Mariju srušio se svijet kada joj je liječnik prije tri godine rekao da joj je dijagnosticirana kronična astma. Saznanje da je već u tako mladim godinama, praktično u početku života, kronično bolesna, da će cijeli život morati uzimati lijekove kao što su kortizon, bacilo ju je u duboku depresiju. Usprkos svemu, ona je danas opet mlada žena koja se raduje životu. Prihvatila je i proučila svoju bolest i sad je aktivna i bavi se sportom.

Dijagnoza kronična astma

Dijagnoza kronična astma ni u kom slučaju ne znači da se čovjek mora isključivo i samo čuvati i da mora biti izuzetno oprezan. Naravno, postoje ograničenja koja bolesnik mora poštovati kako ne bi nepotrebno opterećivao svoj preosjetljivi dišni sustav. Ipak, takva se osoba ne mora plašiti da će kvaliteta njenog života biti bitno narušena, nauči li se pravilno odnositi prema svojoj bolesti, nauči li pravilno je procjenjivati, nauči li prepoznati simptome predstojećeg napada i spriječiti ga uzimanjem propisanih lijekova. Kako se, zapravo, kronična astma manifestira i kako uopće dolazi do te bolesti?

Kronična astma je pojava pri kojoj tijekom napada dolazi do nestašice zraka. Napad nastaje spontano, ili pak nakon uzimanja lijekova. Vrlo često, bolest se javlja već u mladosti. Međutim, mogu je dobiti i odrasli, bez obzira na godine. Dišni sustav takve osobe pretjerano reagira na određene podražaje, a koji kod zdravog ne izazivaju nikakve reakcije. Posljedica takve reakcije organizma je sužavanje dišnih putova tek na jedan djelić njihove normalne širine.

Osim toga, sluzokoža, koja prekriva bronhije iznutra, biva kronično upaljena, pri čemu se smanjuje njihov promjer, tako da, ukupno uzevši, tijelo udisanjem dobiva manje zraka. Uz sve to, proširuju se i žlijezde u sluzokoži bronhija, izlučujući velike količine gustog, rastezljivog sekreta (šlajma). Na taj se način takav dišni put još više suzuje, a može se, dapače, čak i potpuno zatvoriti.

Već i manji pritisci stvaraju probleme

Kao posljedica kronične upale, stijenke bronhijalnog sustava postaju tijekom vremena mekanije, tako da već i manje promjene pritiska mogu blokirati dišne putove. Zbog toga astmatičari imaju problema i s izdisajem. Naime, iskorišteni zrak ne može biti potpuno izdahnut, a to znači da pri sljedećem udisaju u pluća ne može ući dovoljna količina zraka, nužna za normalan rad organizma.

Većina ljudi uopće ne pati od tih teškoća u vremenu između dva napada. Pri tome razmaci između dva napada mogu biti različite dužine. Ipak, alergije, infekcije, ili pak povećani napor na koji tijelo nije naviknuto, mogu u svako doba izazvati manjak zraka u tijelu astmatičara.

Kronična astma – okolina ima znatan utjecaj

Zabrinjavajuće jest da je broj bolesnika od astme znatno u porastu zadnjih nekoliko godina. Svakako, ova pojava je u uskoj vezi s uvjetima što vladaju u okolišu u kojem živimo. U zemljama trećeg, nerazvijenog svijeta, kronična astma je znatno manje zastupljena nego u industrijski razvijenima. Zagađen zrak, pušenje i iritirajuće supstance, svakako bitno pridonose takvom razvoju.

Istine radi treba reći da ni do danas nije poznat točan uzrok astme. Može se, međutim, poći od pretpostavke da su upale stijenki bronhija glavni razlog tegobama u svezi dišnih putova. Prema tome, ova bi pojava trebala dobiti prednost kad se radi o liječenju od astme. Smanji li se mišićno stezanje, teškoće se istina smanjuju, no uspjeh takve obrade je kratkotrajan.

Alergeni – uzročnici napada

Spomenuta upala ne može se dovesti u vezu s onom koja je izazvana virusima, odnosno bakterijama, kao što je to, na primjer, slučaj kod upale pluća. Ona je rezultat poremećaja u radu upaljenih stanica u tijelu. Obrambeni mehanizam tijela potiče takve stanice da oslobađaju reagense što stvaraju opisane simptome.

Astmatičari se dijele u dvije grupe, ovisno o uzročniku njihovih tegoba. Ako se napadi astme javljaju uslijed djelovanja tvari koje izazivaju alergiju, govori se o takozvanoj alergijskoj, bronhijalnoj astmi. Ako se ne mogu ustanoviti vanjski čimbenici koji bi izazvali astmatični napad, takva se kronična astma naziva endogena ili infektivna.

Ako astmatičar zna da je alergičan na pelud, kućnu prašinu ili na gljivice plijesni, može se štititi odgovarajućim ponašanjem. Teže je, međutim, kod infektivne astme. Temeljno je pravilo da astmatičar, osobito ako boluje od endogene astme, mora ojačati vlastiti dišni sustav zdravim životom. Mora poduzimati mjere kako bi ga zaštitio od bolesti što napadaju dišni sustav, kao što su gripa, prehlada i kašalj.

Kronična astma i terapeutska obrada

Danas i u terapeutskoj obradi astme u prvom planu stoje mjere za sprječavanje njene pojave. Naime, astmatičari često dodatno pate od strahova i unutarnjeg nemira, a to otežava uspješno liječenje ove bolesti. U takvim slučajevima pomažu vježbe opuštanja koje otežavaju ili priječe pojavu grčeva muskulature dišnih putova. U mjere sprječavanja pojave bolesti ubrojiti treba i vježbe zauzimanja stava tijela što olakšava disanje, trening pravilnih udisaja i izdisaja, tehniku kašljanja, kao i vježbe za odstranjivanje tegobnog sekreta.

Među vježbe opuštanja što se najčešće koriste, ubrajaju se autogeni trening i progresivno opuštanje mišića prema Jacobsenu. Njihov je cilj da koncentracijom, snagom volje, djelujemo na vlastito tijelo, kako bi ono vlastitim snagama poboljšalo svoje stanje. Treba naglasiti da dalekoistočne metode opuštanja, kao što su yoga ili thai chi daju velike rezultate.

Kod vježbe yoge nužno je spojiti u jedno disanje, koncentraciju i pokret. Cilj takve vježbe jest opuštanje pojedinih mišićnih skupina, kako bi se opustilo i umirilo cijelo tijelo. U principu, yoga djeluje stabilizirajuće na dišni sustav, pa, ako se redovito primjenjuje, djeluje snažno na smanjenje astmatičnih tegoba.

Thai chi – kineska varijanta zdrave gimnastike – kombinira gimnastiku i vježbe disanja. Mnoge njene vježbe imamu zadaću naučiti astmatičara disanje trbuhom bez grčeva. No, astmatičari pri njihovom izvođenju trebaju pripaziti kako se ne bi izložili prevelikim naporima. Naime, u protivnom, rezultat je suprotan očekivanom. Disanje postaje isprekidano, praćeno grčevima, što može imati za posljedicu akutan astmatički napad. Kao i kod ostalih tejnika disanja, i ovdje vrijedi pravilo: Jedino redovito vježbanje dovodi do uspjeha. Najbolje je svaki dan izvoditi vježbe disanja u trajanju od 20 minuta.

Kronična astma i bavljenje sportskim aktivnostima

Isto je tako značajno da se uz vježbe opuštanja redovito bavite sportskim aktivnostima. Ranije se astmatičarima savjetovalo da ih se klone, budući da se pri takvim aktivnostima povećava ritam disanja. Ubrzani ritam disanja može kod astmatičara izazvati pomanjkanje zraka. Međutim, astmatičar koji zna ocijeniti težinu i trajanje svojih vježbi, u mnogo je boljem položaju od onog, koji ne vježba, a kojem nestaje zraka čim se počne penjati uz stepenice.

Danas postoji i takozvana sportska terapija za astmu. Istraživanja su pokazala da opterećenje dišnog sustava astmatičara bitno ovisi i vrsti naprezanja kojem se izlaže. Dok brzi sportovi izazivaju brzu astmatičku reakciju, umjerena vožnja biciklom, lagano trčanje i plivanje se pozitivno odražavaju na stanje oboljelog. Pretpostavka uspjeha takve sportske terapije jest točno poznavanje vrste i težine astme, a to treba utvrditi liječnik specijalist. U skladu s njegovim preporukama odabire se i vrsta, intenzitet i trajanje sportske aktivnosti.

Kronična astma – bez straha pred lijekovima

Postoji naravno čitav niz medikamenata koji šire dišne putove, odnosno onih koji priječe njihovo sužavanje. U grubo, oni se mogu podijeliti u tri vrste: medikamenti koji štite sluzokožu djelujući antiupalno, zatim medikamenti koji priječe grčenje mišića dišnih putova i supstance što razgrađuju lučevinu sluzokože (šlajm).

Astmatičari se boje popratnih učinaka lijekova koje uzimaju, a osobito kortizona. Osobito su u tom pogledu zabrinute trudnice, jer svi lijekovi iz majčine krvi ulaze i u tijelo djeteta. Zbog toga lijekovi koje uzimaju astmatičari ne smiju sadržavati nikakve supstance koje bi mogle djelovati na nasljedne osobine djeteta. Danas postoji već širok izbor lijekova kod kojih je takvo djelovanje isključeno. Ako bi bolesnica sama odlučila ne uzimati određene lijekove, a dobila bi astmatički napad, opasnost za dijete bila bi još veća nego da je uzimala lijek.

Naime, koncentracija kisika u krvi tijekom astmatičkog napada bitno pada, što opet može dovesti do oštećenja ploda. Naravno, kao i kod ostalih lijekova, bolesnik mora sam u konzultaciji s liječnikom odvagnuti prednosti i moguće popratne posljedice uzimanja nekog medikamenta. No, kombinacije lijekova i njihovo doziranje mora biti prepušteno liječniku.

Mnogo se priča o alternativnim metodama liječenja astme, kao što su akupunktura ili pak homeopatija. Govori se o njihovoj uspješnosti, međutim, ne postoje kliničke studije koje bi poduprle takve ocjene. Ocjene uspješnosti alternativnih terapija se temelje na svjedočanstvima pojedinaca. Zbog toga se astmatičar, čak ako i koristi alternativne metode liječenja, ne bi trebao odreći klasičnih, koje su provjerene.

Savjeti za osobe kojima je dijagnosticirana kronična astma

  • Izbjegavajte sve podražaje izazvane pušenjem, isparavanjem lakova, jake mirise i plinove.
  • Vodite računa o vlastitoj tjelesnoj težini. Bavite se, uz savjet liječnika, plivanjem, vožnjom biciklom ili nekom drugom sportskom aktivnošću.
  • Izlazite često na svježi zrak. Šećite!
  • Jačajte svoje tijelo i dišni sustav odlaskom u saunu i tuširanjem naizmjence toplom i hladnom vodom.
  • Jedite hranu bogatu vitaminima.
  • Klimatske promjene pozitivno djeluju na vaše zdravlje. Morska vam klima naročito odgovara.
  • Radite vježbe disanja.
  • Radite vježbe opuštanja, kao što su autogeni trening ili yoga.

NAPOMENA: Ovaj tekst je isključivo informativnog karaktera. Za postavljanje bilo kakve dijagnoze, medicinski savjet ili liječenje obavezno se obratite svom liječniku.

Možda će vas zanimati i ovo: